Svaka druga žrtva trgovine ljudima je dijete

Svaka druga žrtva trgovine ljudima je dijete

Standard

29/07/2025

21:30

U Crnoj Gori je u periodu od 2019. do 2024. godine identifikovano 119 žrtava trgovine ljudima.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), od ukupno 119 žrtava, 53 odsto su bila djeca, a 47 odsto odrasli. Među djecom, djevojčice su bile žrtve trgovine ljudima u 69 procenata.

“Većinu žrtava činile su žene, sa 58 procenata, pri čemu su među djecom žrtvama djevojčice činile 69 procenata”, konstatovano je u Nacrtu Strategije za borbu protiv trgovine ljudima za period 2025-2028. koja je na javnoj raspravi.

Preovlađujući oblik trgovine u odrasloj populaciji bila je radna eksploatacija (81 odsto), dok je seksualna eksploatacija činila 16 odsto. Pretežni oblici trgovine u populaciji djece bili su prisilno prosjačenje sa 59 procenata, zatim prisilni brak sa 33 procenta i seksualna eksploatacija sa pet procenata.

“Ovi brojevi pokazuju da je prosjačenje djece kao oblik eksploatacije dostiglo zabrinjavajuće razmjere u Crnoj Gori. Situacija u romskoj i egipćanskoj zajednici, koje su socijalno i ekonomski u nepovoljnom položaju, identifikovana je kao jedan od faktora koji doprinosi sveprisutnijem prisilnom prosjačenju djece”. naglašeno je u strategiji.

U dokumentu MUP-a se konstatuje da je u posljednje vrijeme zabilježen porast unutrašnje trgovine ljudima.

“Pored toga, određeni oblici trgovine postaju sve prisutniji, poput trgovine radi radne eksploatacije, prisilnog prosjačenja, prisilnih brakova i seksualne eksploatacije na internetu, uz dalji razvoj metoda regrutovanja žrtava putem interneta. Zatim, većina identifikovanih žrtava bila su djeca, što ukazuje da prevencija trgovine ljudima, na svim nivoima u Crnoj Gori, a naročito u odnosu na ranjive grupe ljudi, kao i zaštita žrtava i procesuiranje ovog krivičnog djela nijesu u potpunosti djelotvorni i potrebna su poboljšanja u tom dijelu”, piše u strategiji.

Kao žrtve seksualne eksploatacije i prisilnih dječijih brakova u Crnoj Gori su identifikovane prvenstveno žene i djevojčice iz Crne Gore, susjednih balkanskih zemalja, te u manjoj mjeri iz drugih zemalja Istočne Evrope.

Posebno zabrinjava podatak da eksploatacija djece dostiže ogromne razmjere kada je riječ o prinudnom prosjačenju i dječijim brakovima, a naročito kod pripadnika romske, aškalijske i egipćanske populacije. Tako su, prema izvještajima, romske djevojčice iz Crne Gore prodavane za brakove i prisilno uključivane u kućno ropstvo unutar romskih zajednica u Crnoj Gori, a u manjoj mjeri i u Albaniji, Njemačkoj i na Kosovu. Još jedan oblik trgovine ljudima koji bilježi porast u Crnoj Gori je radna eksploatacija. Trgovci su eksploatisali migrante iz Turske u građevinskom sektoru, dok su radnici migranti iz susjednih zemalja takođe izloženi riziku od prinudnog rada, naročito tokom ljetnje turističke sezone.

Ukazano je da nedostaju raščlanjeni podaci o svim oblicima trgovine ljudima, te da je to posebno zabrinjavajuće kada je reč o djeci žrtvama trgovine ljudima, dok o djeci sa invaliditetom uopšte ne postoje podaci kao i o djeci izloženoj onlajn krivičnim djelima.

Fokus na najranjivije

Autori Strategije za period od 2025-2028. smatraju da će ovaj dokument omogućiti Crnoj Gori da nastavi da promoviše politiku nulte tolerancije prema trgovini ljudima, koja je započeta prvom Nacionalnom strategijom za borbu protiv trgovine ljudima 2003-2011. i nastavljena kroz naredne strateške dokumente.

“Cilj Strategije je da efikasnije odgovori na sve oblike trgovine ljudima, s posebnim naglaskom na najzastupljenije oblike koji su zabilježeni u Crnoj Gori. Iako je usmjerena na sve sredine i na sve potencijalne i stvarne žrtve, u centru njene pažnje su najranjivije kategorije”, piše u tom dokumentu.

Izvor (naslovna fotografija):Skoro svakodnevni prizori na crnogorskim ulicama/ - DAN

Ostavite komentar

Komentari (0)

X