”Kretanja ljudi su sporadična i nepredvidiva u ovom trenutku, a takođe ih je teško pratiti, posebno u Ukrajini. Došlo je do značajnog raseljavanja unutar zemlje jer civili nastavljaju da bježe tražeći sigurnost. Takođe, registrovana su i značajna kretanja ka i preko međunarodnih granica”, kazali su Standardu iz UNHCR.
Kako ističu, do 28. februara, skoro 500,000 ljudi iz izbjeglo iz Ukrajine. Broj stalno raste i situacija je veoma fluidna i mijenja se iz sata u sat.Dodaju da je UNHCR prisutan u Ukrajini i radi sa vlastima, UNom i drugim partnerima. UNHCR je pripremio zalihe artikala za pomoć na različitim lokacijama širom Ukrajine i u susjednim zemljama.
”UNHCR je takođe dugo prisutan i u susjednim zemljama i tijesno sarađuje sa nacionalnim vlastima na izbjegličkim pitanjima. Operacije u Ukrajini i susjednim zemljama su pojačane dodatnim resursima, osobljem i zalihama, i dodatni resursi će biti raspoređeni u skladu sa potrebama”, navode oni u odgovorima za Standard.
UNHCR smatra da su ljudi koji bježe iz Ukrajine – izbjeglice i stoga je potrebno da države svim ljudima koji dolaze iz Ukrajine – dozvoli ulazak na njihove tertorije i pristup postupku azila.
”Prema našim procjenama, do 4 miliona ljudi bi moglo da izbjegne iz Ukrajine u druge zemlje ako situacija dalje eskalira. Važno je napomenuti da je ovo procjena i s obzirom na to da je situacija tako promjenljiva, brojke bi mogle biti mnogo manje ili više”, kazali su.
Na pitanje može li Crna Gora očekivati izbjeglice ističu da je još rano govoriti o tome, ali da se određena kretanja mogu očekivati.
”Za sada je rano govoriti o ovome, budući da se situacija mijenja iz sata u sat. Određena kretanja prema Crnoj Gori se mogu očekivati, ali prema sadašnjim podacima, najveći dio kretanja izbjeglica iz Ukrajine je u susjedne zemlje i zemlje EU, prevashodno Poljska, Mađarska, Moldavija, Rumunija i Slovačka”, odgovorili su iz UNHCR.
Upitani da li Crna Gora ima potrebne resurse i kapacitete, iz UNHCR kažu da Crna Gora baštini politiku otvorenih vrata od 90-ih godina.
”Sistem azila, uspostavljen 2007. godine, kontinuirano je unapređivan, uz snažnu podršku UNHCR-a. Prethodni prilivi u zemlju, kao i izgradnja kapaciteta i saradnja sa UNHCR-om rezultirali su snažnim kadrovskim kapacitetima, posebno kada je u pitanju Ministarstvo unutrašnjih poslova”, kazali su.
Trenutni, regularni sistem za prijem azilanata, dodaju, ima kapacitet za smještaj 164 osobe.
”UNHCR pruža kontinuirano podršku sistemu azila, te iznalazi rješenja u saradnji sa državnim partnerima, uključujući u situacijama kada regularni kapaciteti nisu dovoljni da odgovore na potrebe na terenu. Na primjer, tokom 2017. i 2018. godine, zbog povećanog priliva azilanata u zemlju, Vlada Crne Gore je uz podršku UNHCR-a obezbijedila dodatne smještajne kapacitete kroz alternativni smještaj. UNHCR je kontinuirano, direktno ili preko svojih partnera, podržavao Vladu u poboljšanju smještaja i obezbjeđivanju odjeće, obuće i higijenskih potrepština, pristupa zdravstvenoj zaštiti, psihosocijalnoj podršci, pravnoj pomoći itd. tražiocima azila i izbjeglicama”, navode oni u odgovorima za Standard.
Takođe, dodaju, Vlada je 2015. godine usvojila Plan za vanredne situacije u slučaju povećanog priliva izbjeglica, kojim je definisala aktivnosti koje je potrebno sprovesti u slučaju takvog priliva.
”Ovaj plan je ažuriran 2018. godine. UNHCR je prepoznat Planom za vanredne situacije i dostupan je, kako u skladu sa aktivnostima predviđenim Planom, tako i u skladu sa svojim mandatom da radi sa nadležnim organima u Crnoj Gori na realizaciji aktivnosti vezanih za tražioce azila i izbjeglice”, kazali su.
UNHCR, ističu, ima izuzetnu saradnju sa crnogorskim vlastima od 1992. godine, posebno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom vanjskih poslova, u skladu sa mandatima.
”Od 1992. godine do danas, Crna Gora baštini politiku otvorenih vrata za one kojima je potrebna međunarodna zaštita, a UNHCR i Vlada Crne Gore kontinuirano sarađuju kako bi obezbijedili humanitarnu podršku i sveobuhvatan pristup trajnim rješenjima u zemlji. Ova podrška je pružena i tražiocima azila od uspostavljanja sistema azila u Crnoj Gori u 2007. godini do danas”, navode.
UNHCR je, zaključuju, spreman da podrži Vladu Crne Gore i druge zainteresovane strane u pronalaženju rješenja i pružanju humanitarne pomoći svima kojima je potrebna pomoć, kako u Crnoj Gori tako i širom svijeta, kad god je to potrebno i moguće.
Pojašnjenje postupka azila / dobijanja međunarodne zaštite
U Crnoj Gori, postupak podnošenja zahtjeva za azil je dvostepen. Prilikom prelaska granice osobe izražavaju namjeru za podnošenje zahtjeva za azilom. Onog trenutka kada je lice izrazilo namjeru, omogućava mu se podnošenje zahtjeva za azilom u Direkciji za azil Ministarstva unutrašnjih poslova, koje donosi odluku na osnovu zahtjeva, u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca.
Ukoliko Ministarstvo unutrašnjih poslova odbije zahtjev, lice ima pravo podnošenja žalbe Upravnom sudu Crne Gore.
U slučaju da se žalba ne usvoji, boravak lica na teritoriji Crne Gore smatra se nezakonitim i licu se nalaže da napusti zemlju u skladu sa Zakonom o strancima, u čijem sprovođenju se daje prednost dobrovoljnom povratku.
Preporučeno
Svi ljudi koji bježe iz Ukrajine su izbjeglice te im se, u skladu sa međunarodnim pravom, treba dozvoliti pristup teritoriji i postupku azila. UNHCR je spreman da podrži sve aranžmane za pomoć ljudima kojima je potrebna međunarodna zaštita.
Video