Predstavnici Sindikata prosvjete nemaju ovlašćenje da se izjasne o konačnim predloženim izmjenama Granskog kolektivnog ugovora, već, kako procedura nalaže, o tome treba da odluči članstvo te organizacije, odnosno Glavni odbor.
Ukoliko u utorak predstavnici Sindikata i ministarstava okončaju pregovore, GO će se brzo izjasniti, jer je predviđena sjednica tog tijela već sljedeće sedmice. Ako GO, odnosno nastavnici ne budu zadovoljni ishodom pregovora oni mogu da donesu odluku da će da protestuju, štrajkuju ili, kako su najavljivali ranije, nešto treće.Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović juče je nakon razgovora, koji se vodio u zgradi Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, kazao novinarima da su usaglasili da se proširi lista dodataka koji će biti uvećani za nastavnike, u odnosu na ono što je ranije ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović predložila. Ona je početkom septembra saopštila da je zatražila od premijera da se kroz izmjene GKU uvećaju dvije stavke – razredno starješinstvo, sa deset na 12 odsto i dodaci za viša zvanja za po 0,2 odsto, te je tada poručila da u potpunosti podržava centralizovani obračun zarada i da o tome neće biti pregovora.
“Uvećaće se i dodatak za naučno zvanje, za rad u kombinovanim odjeljenjima, rad u više škola…”, rekao je Božović novinarima.
„Blagi kamen spoticanja“
On je istakao da je na sastanku bilo riječi i o inicijativi vlasti koja je pred Ustavnim sudom, kojom se tražilo da se ispitaju određene stavke GKU, te da je to ,,blagi kamen spoticanja”. Božović je kazao da je bilo prijedloga da se sačeka izjašnjenje Ustavnog suda, da se ne mijenja GKU, ali da je bilo i stavova da se izmijeni GKU nezavisno od te odluke. Vlasti su inicijativom zatražile da Ustavni sud ispita, pored ostalog, ustavnost i zakonitost odredbe kojom je propisan obračun određenih dodataka za nastavnike.
Božović je rekao novinarima da imaju nezvanične informacije da bi Ustavni sud trebalo brzo da se izjasni u ovom predmetu, ali i da to nije izvjesno.
“Postoji mogućnost da prije odluke Ustavnog suda izmijenimo GKU ne bi li se ljudima nadomjestila umanjenja koja su imali na plate od 1. jula. Što god da se desi, kakva god odluka da se donese, ova uvećanja oko stavki dodataka će ići”, rekao je Božović.
On je dodao da nijesu svi zahtjevi ispoštovani, ali da traže kompromis.
– I oni su bili popustljivi i mi treba da budemo popustljivi – kazao je predsjednik Sindikata prosvjete.
Srednje škole
Nastavnici u osnovnim školama primaju umanjene plate od 1. jula, kada je počela primjena spornog centralizovanog obračun zarada. Pojedinima je umanjena zarada i do 50 eura, ili više, kako su poručivali iz radničke organizacije. Božović je kazao novinarima da se očekuje da se centralizovani obračun zarada počne primjenjivati u srednjim školama od 1. decembra. Ukoliko socijalni partneri, odnosno Sindikat i resorna ministarstva ne postignu kompromis do tada, to bi značilo da će nastavnicima koji rade u srednjim školama novembarska plata, takođe, biti umanjena, kao što je njihovim kolegama u osnovnim školama.
Sindikat prosvjete je prvog septembra počeo da pregovara sa resornim ministarstvima o spornom obračunu zarada i to nakon što su tog dana profesori u školama organizovali štrajk upozorenja zbog smanjenih zarada. Radnička organizacija odazvala se tada na poziv za razgovor Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, ali su kritikovali taj resor što im nije odgovarao na brojne dopise i pokušaje uspostavljanja komunikacije tokom prethodna dva mjeseca. Iz resornih ministarstava poručivali su do sada u više navrata da se centralizovanim obračunom zarada uspostavlja poštovanje zakona, te su navodili primjere da je inspekcija u pojedinim školama pronalazila nepravilnosti tokom obračuna. Ukazivali su na praksu da se plata nije podjednako obračunavala u svim obrazovnim ustanovama. Iz radničke organizacije su, međutim, odgovarali da oni nemaju ništa protiv primjene centralizovanog obračuna zarada, dok se god nastavnicima ne smanjuju primanja. Govorili su da se plate obračunavaju u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom, te da je sporno što centralizovani obračun ne prepoznaje određene dodatke koji pripadaju nastavnicima. Isticali su da Granski kolektivni ugovor nije samoinicijativno donosio Sindikat prosvjete, već da su izmjene godinama obavljane u skladu sa dogovorom sa vlastima, sa kojima ga i potpisuju. Izričiti su u stavu da se plate obračunavaju u skladu sa propisima.
Preporučeno
Nastavnici prema propisima nemaju pravo na štrajk, već moraju da drže nastavu 45 minuta pošto nije donešen akt o minimumu procesa rada. Oni su, uprkos tome, prošle godine organizovali štrajk u trajanju od tri dana nakon čega su se sa vlastima dogovorili da im se uvećaju zarade, što je bio njihov zahtjev. Resorno ministarstvo je potom podnijelo tužbu zbog organizacije štrajka mimo zakona i na sudu je dokazano da radikalizacija nije bila u skladu sa propisima. Niko od nastavnika, niti Štrajkačkog odbora Sindikata, nije snosio posljedice. Iz radničke organizacije su nedavno u više navrata poručivali da ne bježe od štrajka, poručujući da je to ustavno pravo nastavnika.
Video