U tom pravcu, kako se navodi u obrazloženju, neophodno je bilo propisati jasne uslove za izbor člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika. Ispunjavanje predviđenih kriterijuma za izbor članova iz reda uglednih pravnika, garantuje da će zastupati struku.
“Zaključujemo da tužioci, kroz ulogu i značaj Vrhovnog državnog tužilaštva imaju i dalje dominantan položaj u Tužilačkom savjetu, međutim ovim izmjenama se omogućava lakše funkcionisanje cijelog sistema, a što je posebno značajno, otvara se prostor za mnogo konkretniju i efektivniju mogućnost utvrđivanja odgovornosti. U vezi sa izmjenama sastava Tužilačkog savjeta, prema kojem bi se broj uglednih pravnika koje bira parlament povećao na pet, a broj državnih tužilaca koje bira opšta sjednica državnih tužilaca smanjio na četiri, nije u suprotnosti sa evropskim standardima (stav 35 Mišljenja Venecijanske komisije, broj 1025/2021 od 22. marta 2021. godine). Imajući u vidu da je zadatak Tužilačkog savjeta da obezbjeđuje samostalnost državnog tužilaštva od političkih i drugih uticaja, izostanak odgovarajućih garancija njegove samostalnosti predstavlja značajan propust”, navedeno je u obrazloženju.
Predloženi strogi kriterijumi za kandidate za članove Tužilačkog savjeta
Upravo u cilju depolitizacije Tužilačkog savjeta, poručeno je, predloženi su strogi kriterijumi za kandidate za članove Tužilačkog savjeta. Članom 2 stav 3 propisano je da članovi Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca ne mogu biti osobe koje su u bliskom krvnom i drugom srodstvu sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti, kao i predsjednika države.
“Polazeći od činjenice da su predstavnici izvršne vlasti iz vladajuće većine, a da su u zakonodavnoj vlasti zastupljeni i predstavnici većine i opozicije, na ovaj način se iz članstva u Tužilačkom savjetu isključuju tužioci čija bi nezavisnost, nepristrasnost i profesionalnost mogla biti dovedena u pitanje ovakvim vezama. Ocjenjujući potrebnim da se otkloni svaka mogućnost političke opstrukcije proglašenja izabranog sastava Tužilačkog savjeta, članom 2 stav 5 je propisano da predsjednik Skupštine Crne Gore jeste adekvatan izbor za otklanjanje potencijalnog rizika, koji je prepoznat i u stavu 39 Mišljenja Venecijanske komisije, broj 785/2014 od 25. novembra 2014. godine)”, stoji u obrazloženju.
U članu 2 stavovima 1 i 2 se propisani broj kandidata iz reda državnih tužilaca i reda uglednih pravnika za članstvo u Tužilačkom savjetu, usklađuje sa novom kompozicijom Tužilačkog savjeta.
U članu 3 vrši se usklađivanja broja kandidata u skladu sa izmjenama iz člana 2 ovog predloga.
Osim toga, poseban fokus reformi je predstavljen kroz stroge kriterijume za potencijalne kandidate iz reda uglednih pravnika za mjesto u Tužilačkom savjetu u članu 4 stav 1. Uzimajući u obzir opravdanu zabrinutost koje je Venecijanska komisija u svom Mišljenju broj 1025/2021 od 22. marta 2021. godine istakla, da bi izmjenom sastava Tužilačkog savjeta u korist uglednih pravnika moglo doći do neprimjerenog rizika od politizacije, propisane odredbe su usmjerene upravo na sprječavanje tok rizika.
Onemogućiti da članovi partija budu članovi Tužilačkog savjeta
“Naime, novim odredbama je propisano da članovi Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika ne mogu biti lica koja su bračni ili vanbračni supružnik ili srodnik poslanika, člana Vlade i Predsjednika Crne Gore ili lica kojeg bira, imenuje ili postavlja Skupština, Predsjednik Crne Gore ili Vlada. Takođe, onemogućeno je da kandidati budu članovi ili funkcioneri političkih partija, ili lica koja su obavljala funkciju člana vlade, poslanika ili odbornika u poslednjih 5 godina. Dodatno ograničenje je i u odnosu na bivše državne tužioce koji ne mogu biti kandidovani za člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika. Time se obezbjeđuje depolitizacija sastava, odnosno obezbjeđuje sastav Tužilačkog savjeta koji ne ostavlja sumnju u sposobnost njegovih članova da obezbijede da se poslovi državnog tužilaštva ne vrše ni pod čijim uticajem i da se funkcija državnog tužioca vrši “nepristrasno i objektivno, shodno prinicipima zakonitosti i jednakosti pred zakonom” (čl. 3 i 4 Zakona)”, poručeno je u obrazloženju.
Parlamentarna većina, kako se dodaje, pravi distinkciju od postojećeg sistema izbora uglednih pravnika, garantujući u najvećoj mogućoj mjeri nezavisnost i nepristrasnost kandidata u odnosu na sve političke subjekte, kako trenutne parlamentarne većine tako i opozicije.
Takođe se navodi da je krajnji cilj postizanje najvećeg mogućeg konsenzusa od strane Skupštine u odnosu na ugledne pravnike u Tužilačkom savjetu. Važeće rješenje je davalo mogućnost trenutnoj parlamentarnoj većini da nakon isteka mandata postojećih članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika izabere politički bliske kandidate i na taj način utiče na rad budućeg sastava Tužilačkog savjeta.
Zakon posvećen ideji depolitizacije
“Ipak, posvećeni ideji depolitizacije Tužilačkog savjeta i stvaranja novog kursa u radu ovog organa, koji bi povećao povjerenje javnosti cjelokupnom državnom tužilaštvu, a u konačnom bio prihvatljiv i za predstavnike opozicije, navedenim predlogom parlamentarna većina podstiče nezavisnost i samostalnost Tužilačkog savjeta. U članu 4 stavovima 4 i 5 u manjoj mjeri je modifikovan postupak izbora članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednim pravnika u odnosu na određene rokove. Izmjenama iz člana 5 ovog predloga propisuje se mogućnost uticaja drugih članova Tužilačkog savjeta, osim predsjednika, da kandiduju i obezbijede prohodnost određenih tema za koje smatraju da ih je neophodno razmatrati na Tužilačkom savjetu. Tužilački savjet kao kolektivni organ mora imati ovu mogućnost, jer bi u suprotnom dnevni red i samo zakazivanje sjednice isključivo zavisilo od predsjednika”, stoji u obrazloženju.
Izmjenama u članu 6 se reguliše pitanje vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca. Predloženim izmjenama se definiše da za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca može biti određeno lice koje ispunjava uslove iz člana 43 ovog zakona.
“Na ovaj način, izmijenjeno je trenutno rješenje koje je propisivalo da vršilac dužnosti može biti samo neko iz reda vrhovnih državnih tužilaca, šireći na taj način broj potencijalnih kandidata, uz zaržavanje visokih kriterijuma stručnosti. Na ovaj način se obezbjeđuje nesmetan rad državnog tužilaštva, do izbora novog vrhovnog državnog tužioca. Takođe, ograničavanjem trajanja mandata na 8 mjeseci, bez mogućnosti ponovnog izbora, usvajaju se primjedbe iz Mišljenja Venecijanske komisije (stav 52) o mogućem „zaobilaženju“ ustavnih odredbi koje definišu izbor vrhovnog državnog tužioca. Istovremeno se osigurava nesmetan kontinuitet rada Vrhovnog državnog tužilaštva do postizanja Ustavom propisane kvalifikovane većine za izbor vrhovnog državnog tužioca. Navedene izmjene iz člana 8 ovog predloga imale su posebno u vidu izneseno Mišljenje Venecijanske komisije (stav 54)”, predlažu iz Vlade.
Predloženom izmjenom u članu 8, navodi se, dodatno se utvrđuje novi osnov koji se može smatrati nestručnim i nesavjesnim obavljanjem tužilačke funkcije što pretpostavlja činjenje težeg disciplinskog prekršaja već propisano važećim zakonom, sa posebnim osvrtom na zaštitu ugleda i integriteta državnog tužilaštva kao organa.
Samo tužilaštvo u koje javnost ima povjerenje može ostvariti svoju funkciju
Riječ je o kvalifikovanim oblicima već propisanih težih disciplinskih prekršaja. Naime, državno tužilaštvo kao samostalan organ čija je glavna funkcija gonjenje počinilaca krivičnih djela u ime države, mora imati takav ugled u društvu i povjerenje građana koji ne smije biti narušen nesavjesnim i nestručnim obavljanjem tužilačke funkcije od strane državnih tužilaca.
Samo državno tužilaštvo u koje društvo ima potpuno povjerenje, može ostvariti svoju Ustavom definisanu funkciju, a ova odredba ima za cilj upravo omogućavanje da povjerenje u državno tužilaštvo ostane zaštićeno.
“Izmjenama iz člana 9 ovog predloga obezbjeđuje se kompetetivnost i daje mogućnost Tužilačkom savjetu da bira disciplinskog tužioca između dva kandidata iz reda državnih tužilaca, i zamjenika disciplinskog tužioca između dva kandidata iz reda državnih tužilaca što pojačava integritet izabranog disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika. Članom 10 je predviđena manja prekompozicija u sastavu disciplinskog vijeća. Disciplinski tužilac i njegov zamjenik nadležni su da vode disciplinski postupak, kao i da preduzimaju sve radnje u cilju utvrđivanja discipliske odgovornosti, u skladu sa nadležnostima. Imajući u vidu navedeno, opravdano je da se sastav disciplinskog vijeća izmijeni na predloženi način, kako bi se izbjegao dodatni korporativizam. Kako se disciplinski tužilac i njegov zamjenik biraju se iz reda državnih tužilaca, sastav disciplinskog vijeća mora da garantuje veću inkluziju članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, kao garant nepristrasnog odlučivanja o disciplinskoj odgovornosti državnih tužilaca”, stoji u obrazloženju.
Članom 11 se, dodaju, propisuje mogućnost da pored rukovodioca neposredno višeg državog tužilaštva, vrhovnog državnog tužioca i ministra pravde, pravo na podnošenje predloga za razrješenje rukovodioca državnog tužilaštva ima i najmanje tri člana Tužilačkog savjeta.
Jačanje kontrolne funkcije Tužilačkog savjeta
Ovim izmjenama se dodatno jača kontrolna funkcija Tužilačkog savjeta, na način što se kvalifikovanom broju članova Tužilačkog savjeta daje mogućnost da predlože razrješenje rukovodioca državnog tužilaštva, ukoliko postoji zakonski osnov za to.
“Članom 12 stavom 1 bliže se definišu nadležna radna tijela Skupštine kojima vrhovni državni tužilac i glavni specijalni tužilac dostavljaju svoje izvještaje i u radu čijih sjednica su dužni da učestvuju na njihov poziv. Članom 12 u stavu 2 se propisuje mogućnost Skupštini, odnosno nadležnom radnom tijelu da na izvještaj o radu vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca dostavi mišljenje, ocjene, predloge i preporuke Tužilačkom savjetu i ministru pravde, na koji način mogu ukazati na određene primjedbe ili sugestije u radu vrhovnog državnog tužioca, odnosno glavnog specijalnog tužioca. Prelaznim i završnim odredbama se omogućava sprovođenje predmetnih izmjena Zakona o Državnom tužilaštvu. Ove odredbe obezbjeđuju kontinuitet rada Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta bez prekida, nakon usvajanja izmjena, i sa jasno propisanim rokovima”, predlog je izvršne vlasti.
U Mišljenju Venecijanske komisije se, kako navode, razmatra pitanje mandata trenutnih članova Tužilačkog savjeta, u slučaju zakonodavne promjene sastava Tužilačkog savjeta. Namjera predlagača ovim povodom jeste da se osigura depolitizacija Tužilačkog savjeta.
“Strogi kriterijumi koji su propisani za nove članove Tužilačkog savjeta, a posebno članove iz reda uglednih pravnika, ne opravdavaju dalje trajanje mandata postojećih članova Tužilačkog savjeta. Posebno je cijenjena i okolnost da je riječ o licima čije profesionalno osnovno zanimanje nije članstvo u Tužilačkom savjetu. Uvođenje odredbi koje sprječavaju sukob interesa i ograničavaju politički uticaj na članove Tužilačkog savjeta, dovode do paradoksa u kom bi bar jedan od trenutnih članova Tužilačkog savjeta nastavljao da obavlja dužnost člana Savjeta još 18 mjeseci, pritom neispunjavajući uslove za izbor za članstvo u Tužilačkom savjetu u skladu sa ovim predlogom. Takođe, vodeći se duhom pravnog sistema Crne Gore, uvođenjem sistemskih izmjena u način funkcionisanja određenog organa, u kojem se mijenjaju njegova ovlašćenja i stastav, usvajanjem novih zakonskih normi nužno je prekinuti mandat postojećem tijelu. Naime, uvažavajući postojeće okolnosti, ukiljučujući i dosadašnji način rada i doprinos članova Tužilačkog savjeta u afirmaciji odgovornosti i profesionalizma tužilaštva, preovladavajući je javni interes da se na nivou državno-tužilačke organizacije izaberu novi predstavnici kao i novi ugledni pravnici”, navodi se u obrazloženju.
