„Uvijek – protiv učešća bilo kojih privrednika u politici. Politika političarima, a biznis privrednicima, ali moramo razgovarati o temama kada imamo poslovne barijere“.
Govoreći na panelu „Unapređenje održivosti poslovanja: uvidi u OSA-u i korporativne ciljeve“, Bokan je predstavio strategiju razvoja Volija, osvrćući se na tri decenije poslovanja i ulogu koju održivost ima u daljoj ekspanziji te kompanije.Od malog biznisa do tržišnog lidera
Govoreći na temu “Kako kompanija Voli oblikuje održivost?” predstavio je rezultate postignute tokom tri decenije postojanja Volija, i svog ličnog uspjeha.
„Kao 23-godišnjak nisam mogao vjerovati da ću napraviti uspjeh, i posle 30 godina biznisa moći predstaviti kompaniju kao najveću privatnu kompaniju Crnoj Gori i govoriti na konferenciji koju otvara dobitnik Nobelove nagrade – Džejms Robinson“, rekao je Bokan.
„Voli je tržišni lider – najveća privatna kompanija u Crnoj Gori, oko 2.500 zaposlenih, godišnji promet je preko 427 miliona eura, EBITDA 38.7 miliona eura, neto profit 16.3 miliona eura. U preko 80 organizacionih jedinica širom Crne Gore dnevno uđe preko 100.000 potrošača. Imamo dva logističko-distributivna centra“, rekao je Bokan.
Diversifikovan biznis
Bokan je istakao da je Voli najveći privatni poljoprivredni proizvađač u Crnoj Gori, te da je od 2023. godine vlasnik farme svinja u Spužu „Naša farma“.
„U toku rješavanje naslijeđenog višegodišnjih problema kroz izgradnju zatvorenih prostorija za neutralizaciju mirisa“, kazao je Bokan.
Zbog značaja zatvaranja pregovaračkog poglavnja 27: Života sredina i klimatske promjene, u saradnji sa EBRD, obezbijeđena su 4 miliona eura za projekte energetske efikasnosti. U prvoj fazi projekta na krovovima Logističko Distributivnog centra (LDC) je instalirana najveća solarna elektrana na krovu u Crnoj Gori, snage 2.365 MWp.
„Ne možemo biti ekološka država na papiru“, ističe Bokan.
Pored lanca prodavnica, Voli se bavi i veleprodajom, distribucijom, logistikom, ugostiteljstvom, auto-industrijom i – sve više – poljoprivredom i preradom hrane.
U Šasu kod Ulcinja, kompanija obrađuje 70 hektara zemlje, uključujući 9 hektara plastenika i zasade mandarina. Od nedavno, Voli je i najveći proizvođač svinjskog mesa u Crnoj Gori, kroz farmu sa planom godišnje proizvodnje od 20.000 tovljenika.
U partnerstvu sa mesnom industrijom Goranović, Voli je pokrenuo brend “Naša farma” – prvi i jedini brend u zemlji koji garantuje 100% domaće meso. Pet proizvoda se već nalazi u njihovim prodavnicama, a cilj je širenje i van lanca Voli.
„Cilj je da smanjimo uvoz mesa i pokrijemo preko 60% potreba tržišta domaćom proizvodnjom“, kazao je Bokan.
Održivost kao put, ne kao cilj
Jedan od ključnih segmenata poslovne filozofije Volija je održivost. Kompanija je instalirala najveću solarnu elektranu na krovu u Crnoj Gori (snage 2,4 MW), modernizovala logistiku, uvela napredne sisteme hlađenja i grijanja, značajno smanjila korišćenje plastike, te kroz digitalizaciju optimizovala procese distribucije.
„Ne čekamo direktive – Voli je korak ispred kada je riječ o zelenim inicijativama“, poručio je Bokan, najavljujući i saradnju sa Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori, na rješavanju jednog višedecenijskog ekološkog problema.
Ljudi su ključ sistema
Bokan je naglasio važnost ulaganja u ljude. Kompanija ima interni edukativni centar, godišnje realizuje preko 1000 sati obuka, a više od 60% zaposlenih radi u firmi duže od pet godina. Više od 30% zaposlenih je u Voliju više od decenije, a čak pet od 12 članova menadžmenta su žene.
„Uspješne firme se ne grade samo kapitalom, već odgovornim i stabilnim ljudima“, poručio je.
Uski koridor – prostor za razvoj
Na kraju izlaganja, Bokan se osvrnuo na izazove koje ima domaća privreda. Podsjetio je na koncept „uskog koridora“ iz knjige nobelovca Džejmsa Robinsona, kao metaforu za prostor u kojem sloboda i razvoj mogu da postoje samo ako postoji balans između efikasne države i aktivne privrede.
„Potrebna nam je jasna i dosljedna strategija. Bez institucionalne podrške, domaća proizvodnja neće biti konkurentna. Voli jeste izuzetak – ali Crnoj Gori trebaju pravila koja omogućavaju više takvih izuzetaka“, kazao je Bokan.
Preporučeno
Bokan je citirao i izreku Ujedinjenih nacija iz 1987: „Održivost predstavlja sposobnost ispunjavanja potreba sadašnjih generacija, bez ugrožavanja mogućnost budućih generacije da uspune svoje potrebe“.
Video