Kostić kaže da nije od juče, nažalost, da administracija EU sve više dobija opterećujući karakter kroz tvrde i opterećujuće regulatorne procedure koje škode evropskoj ekonomiji, a naročito i onima koje su na nju upućene i koje joj streme.
„Evropska administracija, objektivno rečeno, ne može ni pobjeći od esencijalnog principa samoodržanja birokratskog bića koji se ogleda u sve većem produkovanju onoga što opravdava postojanje i uvećanje svake birokratije i što je čini neophodnom, a to su: norme, pravila, procedure… jer se suštinski ne razlikuje od bilo koje druge birokratije. Rast svake birokratije (administracije) zakonito uzrokuje sve veću produkciju novih pravila, normi, procedura…, a one, povratno, uvećavaju potrebu za većom birokratijom“, rekao je Kostić.Dodatno, naglašava on, tome procesu na ruku sve više idu problemi bezbjednosti, koji postaju apsolutni prioritet.
„Tako se dolazi do paradoksalne situcije da propisi ne postoje da bi se aktivnosti bilo koje vrste, ekonomske naročito, učinile efektivnijim i efiksnijim već da bi bile regulisane. Dakle, stvarnost je u tome dobrim dijelom okrenuta tumbe: ne postoje propisi zbog ljudi već ljudi i njihove aktivnosti radi propisa“, istakao je Kostić.
Prema njegovim riječima u osnovi problema sa protestom prevoznika je upravo opisana birokratska svijest i birokratska praksa.
„Više je nego jasno da je njihov protest opravdan (o načinu realizacije protesta putem blokade bi se, svakako, dalo raspravljati) jer ukoliko protest nije opravdan šta ćemo sa univerzalnim načelom o slobodnom kretanju ljudi, roba i kapitala koje ne podrazumijeva kretanje u rokovima koji u stvari onemogućavaju vršenje poslovne aktivnosti ( kako to sada čini novi EU sistem ulaska i izlaska) već, valjda naprotiv, – koji ih podstiču. Ili možda važi ironična opaska: da vrijeme boravka u svrhu obavljanja posla u zemljama Šengena treba proširiti skraćivanjem boravka“, naglašava Kostić.
Osim toga, kako kaže Kostić, protest je opravdan i zbog činjenice da novi EU sistem ulaska – izlaska ograničava konkurenciju što je u suprotnosti sa deklarisanom EU političkom bez obzira što se radi o zemljama zapadnog Balkana.
„Moglo bi se navesti još niz drugih argumenata, a među njima mi se čini bitnim i taj o slabljenju regionalnih ekonomija koje su u procesu pridruživanja EU. Kome bi to bilo od interesa i da li je to u interesu EU? Naravno da nije niti može biti“, poručio je Kostić.
Što se, pak, zahtjeva prevoznika tiče, dodaje Kostić, mimo povećanja povrata trošarina za gorivo za koje ne bih mogao da se izjasnim jer nijesam upoznat sa njim, rekao bih, da su potpuno logični i opravdani jer, koliko sam iz medija mogao vidjeti, ne traže ništa od onoga što ne bi bilo dobro za sve:e fikasnost radnog vremena, efikasnost carina, fitosanitarne inspekcije, brži povrat PDV-a…
„Čak bih rekao da traže ono što se realno podrazumijeva da već postoji. Takođe, prevoznici predlažu AETR – Evropski sporazum o radu posade na vozilima u međunarodnom drumskom saobraćaju – koji pruža mogućnosti, ili bar predstavljaa dobru polaznu osnovu, za rješavanje problema i omogućuje tačan uvid u ono što je trenutni problem u vezi vremena boravka u zemlje Šengena. Pravila već postoje i primjenjuju se, a ovaj sporazum sadrži i tehnička rješenja koja su neophodna“, pojašnjava Kostić.
On napominje da loše strana protesta jeste blokada koja može, sasvim sigurno, i vjeruje da hoće izazvati određene posljedice oko snabdijevanja raznim vrstama roba.
„One robe koje imaju najveću frekfentnost ( gorivo i prehrana) će svakako biti potencijalno najviše na udaru. Da li će tako i biti zavisi od trajanja ukupnog procesa jer izvjesne zalihe postoje pa ukoliko se proces oduži i posljedice će biti vidljivije“, ocijenio je Kostić.
U principu, kako naglašava, bilo koji način protesta koji ugrožava nesmetano uživanje prava drugih nije opravdan, oduzima legitimitet protestu, a i uznemirava i frustrira javnost.
„No, u situaciji kada je povjerenje u institucije nisko ili uopšte ne postoji i kada njihovu pažnju nije moguće dobiti na drugačiji način, onda cijenu toga snosimo svi. I ono što treba imati na umu jeste da su ovakvi i ovima slični protesti, a sve ih je više u Crnoj Gori, izraz nepovjerenja u ono što su prerogativi države – njene institucije, a to znači u samu državu“, navodi Kostić.
Prema njegovom mišljenju da se funkcionisanje sistema sagledava cjelovito i na vrijeme i da se radi na jačanju povjerenja u institucije do protesta ne bi dolazilo. Za to, poručuje on, pored državnih organa, odgovornost snose i poslovna udruženja koja probleme često tretiraju parcijalno i samo kada su tu – pred vratima ( no to je druga priča).
„Ohrabruje da se je već krenulo u rješavanje problema i da je i EU spremna da se nađe najprihvatljivije rješenje u smislu čega je i dogovoreno formiranje zajedničke platforme, kako smo mogli iz medija saznati. Zaista vjerujem u pozitivan ishod jer je on u interesu svih“, zaključio je Kostić.
Preporučeno
Video