Plan je da se obezbijedi efikasan mehanizam za kolektivno ostvarivanje zahtjeva za naknadu štete i povraćaj sredstava u situacijama kada je oštećen veliki broj lica.
Ovaj nacrt zakona na javnoj je raspravi do 5. juna do kada zainteresovane strane mogu dati sugestije na tekst.Pravni okvir
Iz MER-a ukazuju da postojeći Zakon o parničnom postupku ne predviđa kolektivnu tužbu niti dopušta tužbu u korist trećih ili neodređenog broja lica. Zato, kako se dodaje, nema pravnog okvira koji bi omogućio potrošačkim organizacijama ili sličnim subjektima koji traže isplate naknade za veći broj oštećenih osoba. Trenutno, kako se navodi, jedina vrsta kolektivne tužbe koju poznaje crnogorsko zakonodavstvo je tužba za izricanje mjere zabrane koju predviđa Zakon o zaštiti potrošača, kojom se može tražiti prestanak nezakonitog ponašanja trgovca.
“Međutim, domašaj takvih tužbi je ograničen. Presuda djeluje samo na buduće ponašanje trgovca, ali ne i u imovinsku korist potrošača koji su oštećeni nezakonitim postupanjem. To zakonsko rješenje ne omogućava da oštećeni potrošači ostvare pravo na isplatu naknade štete, sniženje cijene ili povraćaja kupoprodajne cijene”, navodi se u izvještaju o procjeni uticaja ovog propisa.
Takav nedostatak kolektivnog mehanizma, kako ocjenjuju, omogućava nepoštenim učesnicima na tržištu da zadrže nezakonito stečenu korist, što dodatno ugrožava poštenu konkurenciju i obeshrabruje zakonito poslovanje. S druge strane, iz MER-a ukazuju da bi, u slučaju istovremenog pokretanja brojnih pojedinačnih postupaka, moglo doći do ozbiljnog opterećenja sudskog sistema.
Ovo zakonsko rješenje, kako dodaju, je i neophodno radi daljeg usaglašavanjem sa EU legislativom, što je istovremeno i preduslov za privremeno zatvaranje poglavlja 28.
Masovna oštećenja, kako ukazuju iz MER-a, posljedica su masovnije proizvodnje, prodaje i komunikacije i ona često zahvataju veliki broj lica koja imaju pravo na pojedinačne zahtjeve uglavnom male vrijednosti.
“Imovinska vrijednost sporova, posebno potrošačkkih, često je preniska da bi potrošaču bilo isplativo rizikovati visoke sudske troškove. Očigledna nesrazmjera između imovinske vrijednosti povrijeđenog ili ugroženog prava s jedne i prijetećih sudskih troškova uz rizik gubitka spora s druge strane, temeljna je karakteristika prosječnog potrošačkog spora. Ukupna vrijednost takvih pojedinačnih niskih zahtjeva može biti visoka, što znaći da je i nezakonita korist kršioca značajna. Budući da prekršilac zna da većina oštećenika neće sudski ostvariti svoje zahtjeve, u većini slučajeva ta će nezakonita korist ostati trajna”, obrazloženje je MER-a.
Kršenje interesa
Da kršenje kolektivnih interesa postoji ukazuje i sudska praksa, odnosno pravosnažne presude u korist Centra za zaštitu potrošača kojima je bankama zabranjeno da prilikom obrade kredita procentualno naplaćuju naknadu bez ozbira na pravi iznos troškova koji su zbog toga imali, kao i u slučaju prijevremene otplate duga. Ipak, zbog nedostatka ovog kontrolnog mehanizma, oštećeni klijenti banaka nijesu mogli da potražuju naknadu štete, već se jedino moglo uticati na to da banke prekinu sa takvom praksom.
Ovo zakonsko rješenje, kako navode iz MER-a povećaće pregovaračku moć potencijalnih tužilaca i doprinijeti većoj efikasnosti sudske zaštite.
Najavljena tužba protiv avio-kompanija zbog naplaćivanja ručnog prtljaga
Evropsko udruženje potrošača (BEUC) najavilo je tužbu protiv sedam avio-kompanija, zbog prakse naplaćivanja ručnog prtljaga. BEUC je tužbu najavio Evropskoj komisiji (EK) i Evropskoj mreži potrošača, a među tuženim kompanijama nalaze se Ryanair i španski prevoznici Vueling i Volotea. BEUC je pozvao na istragu na području EU u vezi sa tim problemom, prenosi Capital.ba.
“Mi ćemo pokrenuti postupak protiv sedam avio-kompanija koje iskorišćavaju putnike i ignorišu odluku Evropskog suda pravde koji je presudio da je naplaćivanje ručnog prtljaga nezakonito”, rekao je direktor BEUC-a Agustin Reyna, javlja španski Telesinko.
On je takođe zatražio da se u okviru EU ispitaju propisi o pravima putnika u vazdušnom saobraćaju, kako bi se razjasnilo koje usluge treba da budu uključene u osnovnu cijenu avionske karte. Tužbu, koju je najavio BEUC, podržalo je ukupno 16 organizacija za prava potrošača iz 12 zemalja, a biće podnijeta protiv kompanija easyJet, Norwegian airlines, Transavia i Wizz Air. Evropski sud pravde je 2014. presudio da avio-kompanije ne treba da dodatno naplaćuju ručni prtljag, pod uslovom da njegove dimenzije i težina nijesu preveliki, kao i da je u skladu sa propisima o bezbjednosti.
Preporučeno
U novembru prošle godine, španska vlada je kaznila nekoliko avio-kompanija sa 179 miliona eura, zbog naplaćivanja ručnog prtljaga. Te kompanije podnijele su žalbu na tu odluku EK, koja je od Španije zatražila detaljne informacije i razmatra žalbu.
Video