To je prije godinu utvrdio Privredni, takvu presudu potvrdio i Apelacioni sud, a nedavno i Vrhovni odbivši reviziju Uniproma. Time je potvrđena prvostepena presuda u sporu koji je protiv stečajne mase KAP-a i Uniproma pokrenula kompanija Olega Deripaske Šasta univerzal. Sud je usvojio tužbu kojom je traženo da se ovo poravnanje oglasi ništavim te da ne proizvodi pravno dejstvo. Šasta univerzal je od CEAC-a, druge Deripaskine firme, koja je do stečaja upravljala KAP-om, preuzela potraživanja u stečaju od preko 50 miliona eura. Zato je Šasta, kako su utvrdili sudovi, i bila aktivno legitimisana da vodi ovaj spor.

Stečajni postupak 

Stečajni postupak nad KAP-om zaključen je krajem avgusta 2021. godine, ali je postupak nastavljen u odnosu na stečajnu masu koju je Perišić zastupao do maja 2023. godine, kada je Privredni sud umjesto njega imenovao Natašu Đelević. Na pitanje Pobjede da li to znači da će Uniprom morati ova sredstva da vrati u stečajnu masu KAP-a, iz Privrednog suda su nas uputili na Đelević, od koje nijesmo uspjeli da dobijemo odgovor.

Pejović je za imovinu KAP-a na javnom nadmetanju polovinom 2014, kao jedini zainteresovani kupac, ponudio 28 miliona eura, od čega je isplatio 21 milion eura, dok mu je 2018. godine Perišić vratio mjenicu na iznos od 6,98 miliona eura u zamjenu za dio zemljišta kod zgrade „Lepa Kata“ od 233.100 kvadrata, koje im nije moglo biti predato bez tereta i ograničenja u skladu sa kupoprodajnim ugovorom.

Poništeno poravnanje je proizašlo iz spora koji je Uniprom, godinu nakon kupovine, pokrenuo protiv stečajne uprave KAP-a, jer nije mogao da raspolaže zemljištem pored TC Gintaš, imajući u vidu da ga je Glavni grad priveo drugoj namjeni, odnosno sagradio saobraćajnicu, parking i infrastrukturu.

Odbacivanje žalbi 

Apelacioni sud je odbio žalbe i stečajne mase KAP-a i Uniproma, ocjenjujući validnim argumente Privrednog suda za takvu odluku te ukazujući da tokom postupka nijesu povrijeđene odredbe parničnog postupka. U obrazloženju odluke se navodi da je prvostepeni sud ispravno utvrdio da je potpisivanjem ugovora Uniprom prihvatio da kupi imovinu, pa i sporne nepokretnosti, u viđenom stanju čime se odrekao prava na reklamaciju. To su bili uslovi predviđeni pozivom za javno nadmetanje.

Povezani članci

Ekonomija

Pod lupom državna pomoć za izgradnju autoputa

Ekonomija

Mujović: KAP treba Crnoj Gori

Ekonomija

99 najuspješnijih srednjih preduzeća u Crnoj Gori raznovrsna u djelatnostima, Uniprom na prvom mestu

Deripaska (FOTO: NBC News)

– Dužna pažnja u konkretnom slučaju podrazumijevala je da je potpisnik ugovora u ime drugotuženog (Uniprom) pročitao tekst ugovora prije nego što ga je potpisao, a ako to nije učinio, tada nije postupao sa pažnjom koja se zahtijeva u pravnom prometu za zaključenje ugovora o kupoprodaji, pa se kasnije nije mogao ni pozivati na bitnu zabludu i po tom osnovu tražiti raskid ugovora, tim prije što je u svom iskazu pred prvostepenim sudom zakonski zastupnik drugotuženog potvrdio da je obišao predmetne nepokretnosti. Prvostepeni sud dalje zaključuje da ni stečajni upravnik prvotuženog nije postupao sa dužnom pažnjom kada se prilikom oglašavanja prodaje prvotuženog rukovodio isključivo podacima iz listova nepokretnosti, iako mu je saglasno članu 33, stav 1 Zakona o stečaju bila obaveza da prilikom vršenja popisa spornih nekretnina i njihove prodaje utvrdi sve činjenice koje mogu biti od značaja, a posebno da li se radi o nekretninama koje uopšte mogu biti predmet prodaje – navodi se u odluci Apelacionog suda.

Sudovi su stava da su obje strane morale znati da su ove nepokretnosti prije više decenija eksproprisane i privedene namjeni, zbog čega nijesu imali pravo da poravnanje temelje na pravu kojeg se Uniprom odrekao i na činjenicama koje mu navodno nijesu bile poznate, iako je potpisom ugovora potvrdio da je sa svim upoznat.

Pejović (FOTO: Mara Babović)

– Po mišljenju prvostepenog suda, sve i da su bili ispunjeni uslovi za djelimičan raskid ugovora, prilikom zaključenja predmetnog poravnanja povrijeđeno je načelo jednake vrijednosti uzajamnih davanja, jer je predmetnim ugovorom cjelokupna imovina prvotuženog prodata u postupku stečaja za cijenu od 28 miliona eura, koja je najniža početna vrijednost zemljišta, dok je u poravnanju uzeta fer tržišna vrijednost. To znači da je prvotuženi zaključenjem spornog poravnanja vratio drugotuženom znatno veći iznos od onog koji je primio na ime kupoprodajne cijene prilikom prodaje imovine i iznosa koji je isplatio prilikom zaključenja poravnanja što je suprotno članu 5 Zakona o stečaju. Naime, taj član nalaže da se stečajni postupak vodi na način da se omogući ostvarivanje najveće moguće vrijednosti imovine stečajnog dužnika i najvećeg mogućeg stepena namirenja povjerilaca na najefikasniji način, u što kraćem vremenu, uz najniže troškove – navodi se u odluci Apelacionog suda koji zaključuje da je prvostepeni sud pravilno postupio i za takvu odluku dao jasne, dovoljne i uvjerljive razloge koje u svemu prihvata.

Revizija 

Vrhovni sud je reviziju Uniproma ocijenio neosnovanom, ukazujući da nijesu počinjenje povrede parničnog postupka niti da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

– Da je tuženima (KAP-u i Unipromu) takvo stanje na terenu bilo poznato tokom vođenja pregovora o bitnim elementima ugovora i u vrijeme samog ugovaranja nedvosmisleno se zaključuje iz Ugovora o prodaji, u kojem je navedeno da su ugovorne strane u prisustvu predstavnika ovlašćene geodetske agencije obišli nepokretnosti koje su predmet prodaje, te da ih drugotuženi kupuje u viđenom stanju, bez prava na reklamaciju. Zadatak geodetske agencije i svrha njenog angažovanja jeste da u skladu sa pravilima geodetske struke ugovaračima, koji ne posjeduju ova znanja, identifikuje nepokretnosti na licu mjesta (granice i površinu) i u katastarskoj evidenciji, kako bi bili upoznati sa stanjem nepokretnosti koje se prodaju, što je u konkretnom slučaju nesumnjivo učinjeno – ukazuju sudije Vrhovnog suda dodajući da se time Uniprom odrekao prava na raskid ugovora zbog materijalnih i pravnih nedostataka koji su mu u vrijeme ugovaranja bili poznati.

Perišić (FOTO: Mara Babović)

Tvrdnje Uniproma da su za uzurpaciju zemljišta saznali tek nakon zaključenja ugovora su, po ocjeni sudija, opovrgnute dokazima provedenim u postupku, između ostalog i izvještajem iste geodetske agencije godinu nakon zaključenja ugovora, koja je samo mogla konstatovati identično stanje nepokretnosti, kao i u vrijeme prvog obilaska terena, a koje je nepromijenjeno decenijama.

Zbog toga, kako se navodi u rješenju Vrhovnog suda, stečajna uprava KAP-a nije mogla zaključiti poravnanje, jer je na taj način značajno umanjila stečajnu masu i mogućnost naplate potraživanja stečajnih povjerilaca.

– Navedeni nedostatak je, pored ostalih tereta i ograničenja na drugim nepokretnostima koje su predmet ugovora, kako to pravilno zaključuje drugostepeni sud, evidentno uticao na formiranje ugovorene kupoprodajne cijene imovine KAP-u u iznosu od 28 miliona eura, što je bila najniža početna cijena i odluku drugotuženog da je kupi, imajući u vidu da se radi o mnogostruko manjem iznosu u odnosu na vrijednost koja je za potrebe stečajnog postupka procijenjena od strane Instituta računovođa i revizora Crne Gore na iznos od 52,4 miliona eura – stoji u odluci Vrhovnog suda.