Da bi bile smanjene ogromne gužve kroz Podgoricu i spriječen potencijalni kolaps saobraćaja u bliskoj budućnosti neophodno je izgraditi nekoliko važnih saobraćajnica i razmišljati o drugačijoj organizaciji saobraćaja kroz grad. U toku su radovi na veoma prometnoj tranzitnoj Ulici Vojislavljevića kroz naselje Zabjelo koja će nakon radova biti bulevar sa četiri trake dužine 3 km i 200 m.
“Za sada radovi teku planiranom dinamikom. I pored izgradnje saobraćajnice mijenja se kompletna infrastruktura. Radi se eksproprijacija, a to je u nadležnosti glavnog grada tako da su uključene i brojne gradske službe”, objasnila je Ivana Vučinić PR Uprave za saobraćaj.Izgradnja bulevara Vojislavljevića je počela u maju, a rok za završetak radova je 18 mjeseci.
Uskoro bi trebalo da počne izgradnja još jedne važne tranzitne saobraćajnice, Zapadne obilaznice, od Komanskog mosta do kružnog toka u Donjoj Gorici.
“Ukoliko ne bude nikakvih problema, ukoliko ne bude žalbi, očekujemo da ćemo uskoro izabrati izvođača, potpisati ugovor, da bi već početkom naredne godine počeli radovi”, kaže Vučinić.
Dok čekamo izbor izvođača radova na dionici auto-puta od Mateševa do Andrijevice koji bi trebalo uskoro da počnu, pokrenuta je procedura za izgradnju obilaznice oko Podgorice od Smokovca do Tološa. Ta dionica auto-puta duga je 10 kilometara i dio je budućeg saobraćajnog prstena oko Podgorice.
“Mateševo – Andrijevica se prolongiralo zbog raznih faktora. Na ovoj dionici očekujemo manje vrijeme trajanja tendera za izbor izvođača. Očekujemo da ćemo u prvoj polovini 2027. moći da krenemo sa radovima na obilaznici oko Podgorice”, istakao je direktor “Monteputa” Milan Ljiljanić.
Završetak izgradnje obilaznice od Smokovca do Tološa planiran je do kraja 2030. godine.
I na kraju još jedan projekat o kojem se dugo govori, a za sada ništa nije urađeno da se realizuje, jeste povezivanje Bulevara Josipa Broza sa Bulevarom Save Kovačevića, odnosno Starog Aerodroma u pravcu tržnog centra Gintaš.
2019. godine došlo je do mimoilaženja, jer je projektant ignorisao sugestije Željezničke infrastrukture da se objekti koji se nalaze na toj trasi, a u kojima se održavaju vozovi, ne mogu rušiti. Neki razgovori, takođe bez uspjeha, bili su i prije godinu i po. Danas uveliko teku pripreme za rekonstrukciju podgoričke željezničke stanice.
“Sve to je finansirano od strane evropskih partnera, iz IPA fondova i grantova iz IPA fondova, a pod budnim okom Evropske komisije i u ovom momentu vjerovatno bi i rušenje objekata moglo da predstavlja i problem s obzirom da je taj projekat već u poodmakloj fazi odnosno u fazi revizije”, istakao je Bogdan Šušić, direktor sektora održavanja Željezničke infrastrukture.
Ako ne može podvožnjak pitali smo da li bi Željeznička infrastruktura pristala na izgradnju nadvožnjaka?
“Ukoliko željeznička infrastruktura dobije projekat nadvožnjaka, ukoliko dobije bilo koji upit vezano za nadvožnjak, mi ćemo u najkraćem mogućem roku izvršiti uvid i dati svoje mišljenje”, kazao je Šušić.
Preporučeno
Jedno je sigurno, nadležne institucije moraju dati sve od sebe da se u najkraćem mogućem roku izgrade sve planirane saobraćajnice i da saobraćajni inženjeri osmisle najfunkcionalniji tok saobraćaja. A vozači ne bi trebalo da koriste automobile kada im zaista nije potrebno.















