Prema tom Vladinom dokumentu, hidroelektrana (HE) Komarnica bi trebala da bude u pogonu 2032. godine, a HE Kruševo do 2033. godine, piše Pobjeda.
Vlada je u četvrtak utvrdila i Predlog zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa.TE je posljednjih 40 godina najstabilniji izvor električne energije, koji sa hidroelektranama Perućica i Piva pokriva više od 85 odsto domaće proizvodnje.
Pojedinačni udio TE u godišnjoj proizvodnji električne energije u Crnoj Gori iznosi oko 40 odsto, a u 2022. godini je dostizao čak 47,4 odsto.
TE je ove godine bila van pogona od 1. aprila, zbog ekološke rekonstrukcije.
Svim tim elektranama upravlja državna elektroenergetska kompanija (EPCG).
U NEKP-u se navodi da TE Pljevlja ima najveći uticaj na stabilnu proizvodnju električne energije i njenu pristupačnost u Crnoj Gori. Osim toga, TE direktno i indirektno utiče na više od tri hiljade radnih mjesta i glavni je pokretač ekonomije u sjevernom dijelu zemlje.
„EPCG će proizvodnju električne energije i ubuduće oslanjati na TE Pljevlja, sve dok se ne obezbijedi siguran rad sistema sa dovoljnim brojem novih obnovljivih izvora energije. Ukoliko bi se električna energija proizvedena u TE Pljevlja zamijenila uvoznom, njena cijena za potrošače značajno bi porasla“, precizira se u NEKP-u.
U dokumentu je navedeno da revidirana projektna dokumentacija i prateće garancije ukazuju da će ekološka rekonstrukcija TE rezultirati ispunjenjem svih kriterijuma za dobijanje ekološke dozvole za rad.
„Rekonstrukcija nema za cilj smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, već samo zagađivača vazduha na propisane vrijednosti u skladu sa Zakonom o industrijskim emisijama, ali će zbog prirode projekta doći do povećanja energetske efikasnosti“, objašnjeno je u NEKP-u.
Osnovni cilj ekološke rekonstrukcije TE je, kako se navodi, ispunjavanje propisanih ograničenja za smanjenje emisija zagađivača vazduha za postrojenja tog tipa u cilju dobijanja integrisane dozvole za rad.
„Jasno je da će cijena električne energije proizvedene u TE u bliskoj budućnosti rasti zbog dodatnih troškova vezanih za cijenu ugljenika, ali će zbog velikog društvenog i ekonomskog uticaja, kao i očuvanja energetske sigurnosti, ostati u pogonu“, saopšteno je u NEKP-u.
Tim dokumentom je predviđena i izrada plana pravedne tranzicije za region uglja Pljevlja. Plan bi trebalo sveobuhvatno da odgovori na izazove procesa prelaska sa ekonomije zasnovane na uglju ka održivom, niskougljeničnom razvoju, u skladu sa obavezama iz evropske uredbe o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, prilagođene za Energetsku zajednicu i Smjernica politike Energetske zajednice o pravednoj tranziciji.
Tim planom bi, kako je objašnjeno u NEKP-u, trebalo da se identifikuju investicije za budući razvoj regiona uglja, sa fokusom na poboljšanju infrastrukture i alternativno korišćenje zemljišta koje trenutno zauzimaju rudnici mrkolignitni ugalja, uz očuvanje pojedinih radnih mjesta i stvaranje novih, prekvalifikaciju i usavršavanje zaposlenih, ublažavanje socijalnih posljedica ukidanja uglja, diverzifikaciju izvora prihoda i osiguranje socijalne kohezije tokom cijele tranzicije, uz definisane troškove sprovođenja mjera predviđenih planom, subvencije za privlačenje ulaganja, kao i vremenske okvire za sprovođenje ulaganja.
U dokumentu se dodaje da su u toku značajne aktivnosti u vezi sa diversifikacijom izvora električne energije.
„Najveće interesovanje je za razvoj fotonaponskih elektrana, ali postoji i za izgradnju vjetroelektrana. Sama izvjesnost izgradnje diktirana je uslovima na tržištu i izvodljivosti projekata. Kada su veliki proizvodni objekti u pitanju, analize priključenja su urađene za 22 fotonaponske elektrane i pet vjetroelektrana, a očekuje se još zainteresovanih. Dodatno, postoji interesovanje i za priključak na distributivnu mrežu, gdje su analize mogućnosti priključenja urađene za preko 50 potencijalnih uglavnom fotonaponskih elektrana“, navodi se u NEKP-u.
Preporučeno
U dokumentu je objašnjeno i da se pomenuto interesovanje odnosi na privatne investitore.
Video