On kaže da prijedlog Zakona o budžetu za 2026. godinu, projektovan na iznos od gotovo 3,8 milijardi eura, nije isključivo finansijski dokument već političko-ekonomska odluka koja određuje smjer razvoja Crne Gore i definiše koliko je država spremna da se suoči sa strukturnim slabostima.
“Ovo je prvi budžet koji u potpunosti reflektuje efekte programa Evropa sad 2 kroz cijelu fiskalnu godinu, a njegova analiza otkriva model budžetiranja koji sve manje podsjeća na razvojnu platformu, a sve više na instrument kratkoročnog održavanja potrošnje”, rekao je.Rabrenović daje stručnu, detaljnu i međunarodno uporedivu analizu ključnih fiskalnih tačaka koje će obilježiti 2026. godinu: transformaciju penzionog sistema, rast mandatornih izdataka, skriveni deficit zdravstva i strategiju zaduživanja koja stvara više rizika nego fiskalnog prostora.
“Najznačajnija, ali istovremeno i najpotcjenjenija promjena nalazi se u penzijskom sistemu. Prijedlog budžeta predviđa izdvajanja za penzije od oko 837 miliona eura, dok su prihodi od doprinosa procijenjeni na svega 399 miliona eura. To znači da Fond PIO završava u minusu od 438 miliona eura, a doprinosi zaposlenih pokrivaju tek 47% potrebnih sredstava”, rekao je.
RIZIK
Prema njegovim riječima, Crna Gora je, praktično neformalno, napustila tradicionalni Bismarckov model zasnovan na generacijskoj solidarnosti i prešla na sistem u kojem se penzije finansiraju iz opštih poreza.
“Time se rizik penzijske održivosti direktno vezuje za stabilnost potrošnje i prihoda od PDV-a. Penzije više ne zavise od kretanja zaposlenosti i produktivnosti, već od snage turističke sezone i povoljnih eksternih okolnosti”, kazao je.
Rabrenović napominje da je takav model održiv samo u godinama visokog rasta.
“Čim dođe do usporavanja ekonomije, pad prihoda od PDV-a preliva se direktno na fiskalni kapacitet države da isplaćuje penzije bez dodatnog zaduživanja. U nedostatku amortizera u vidu visokog učešća doprinosa, sistem je izložen šokovima koji bi se ranije ublažavali automatski”, ocijenio je Rabrenović.
DRŽAVA NAJVEĆI POTROŠAČ
Budžet fiksne potrošnje: država kao najveći potrošač, a ne investitor
“Kada se analiziraju rashodi, vidljiva je struktura koja je u potpunosti određena mandatornim izdacima. Bruto zarade u javnom sektoru planirane su na 726 miliona eura, dok penzije, socijalni transferi i druge fiksne obaveze čine preko 80% tekućeg budžeta. To znači da je fiskalni prostor izuzetno uzak, a gotovo svi rashodi unaprijed zadati. Ovakvim planiranjem budžeta država predstavlja najvećeg potrošača, a ne investitora”, kazao je.
Kako dodaje, predložena struktura ima nekoliko ozbiljnih posljedica:
Javna administracija ostaje najveći i najpoželjniji poslodavac, što povećava pritisak na zapošljavanje u sektoru koji je već preglomazan.
Ocjenjuje da državna potrošnja dominantno odlazi na uvoz, jer se povećana potrošnja troši na uvoznu robu, čime se produbljuje spoljnotrgovinski deficit.
“Minimalni dio budžeta usmjeren je ka onim sektorima koji dugoročno povećavaju rast i zaposlenost”, istakao je.
Rabrenović podvlači da, dok god preko 80% budžeta čine unaprijed definisane stavke, Crna Gora neće imati razvojni, već potrošački model fiskalne politike.
“Prijedlog budžeta dozvoljava mogućnost zaduživanja do približno 1,7 milijardi eura. Razlika između potrebe i zakonskog okvira otvara prostor za ono što se u našoj ekonomiji može nazvati hazardom. Kada Vladi date širok limit za zaduživanje, ali bez jasno definisanih kreditora, namjene i rokova, to stvara privid fiskalne komocije, nemogućnost upravljanja dugom bez stvarne fiskalne konsolidacije i opasnost da se oslobođena sredstva preusmjere na tekuću potrošnju”, rekao je.
Upozorava da se zaduženje pravda prijevremenom otplatom starih, skupljih dugova, što u principu može biti opravdano. Međutim, međunarodno iskustvo pokazuje da vlade često koriste takve mehanizme kako bi prikrile rast tekuće potrošnje pod okriljem refinansiranja.
“Iza ovog budžeta nedostaje fiskalni mehanizam zaštite: ne postoji Fiskalni savjet, ne postoje ex-ante analize namjene i troškova zaduživanja, niti se Skupštini dostavlja plan servisiranja duga koji uključuje rizike kretanja kamatnih stopa. U zemlji sa javnim dugom blizu 61% BDP-a, ovo je ozbiljan problem”, istakao je.
PROBLEMI ZDRAVSTVENOG SISTEMA
Rabrenović jasno ukazuje da je zdravstveni sistem već godinama latentni izvor fiskalnog rizika. Kako dodaje, ukidanjem doprinosa za zdravstvo, sektor je postao u potpunosti zavisan od budžetskih transfera. Međutim, ti transferi se planiraju po inerciji, bez uzimanja u obzir medicinske inflacije, demografskih trendova i rasta troškova specijalističkih usluga.
“Rezultat je jasan: nastaje skriveni deficit, koji se ne vidi u budžetskim tabelama, ali se manifestuje kroz rast dugova prema dobavljačima, povremene nestašice i rebalanse koji retroaktivno ‘krpe’ problem”, ocjenjuje Rabrenović.
Ukazuje da se u međunarodnoj praksi zdravstvo smatra ulaganjem u ljudski kapital i ravnotežu tržišta rada. Kod nas se tretira kao neophodna, ali sekundarna stavka. Dok god sistem ne pređe na predvidiv i održiv model finansiranja, dugoročna stabilnost će zavisiti od ad hoc rebalansa i kreditnih aranžmana.
“Planirani kapitalni budžet od oko 300 miliona eura predstavlja pozitivnu stranu prijedloga. Posebno je važan nastavak izgradnje autoputa (Mateševo–Andrijevica), kao i mogućnost povlačenja sredstava iz evropskih fondova”, kazao je on.
Međutim, Rabrenović navodi da je ključni problem kapitalnog budžeta u Crnoj Gori realizacija. Čak i u godinama sa visokim planovima, stopa realizacije se često kreće između 40% i 70%.
“Ako se ova praksa nastavi, kapitalni budžet će ponovo biti glavni izvor ‘ušteda’ u slučaju rebalansa, a tekuća potrošnja ostati netaknuta”, kazao je.
Pravi uspjeh budžeta za 2026. mjeriće se time da li će kapitalna sredstva biti pretvorena u projekte na terenu, a ne ostati samo u planovima.
“Prijedlog budžeta za 2026. godinu predstavlja fiskalnu konstrukciju zasnovanu na potrošnji, zaduživanju i optimističnim pretpostavkama. On uspijeva da obezbijedi socijalni mir i kratkoročnu stabilnost. Ali dugoročno, ovaj budžet ne rješava nijedan od ključnih strukturnih problema” rekao je i dodao da penzijski sistem postaje potpuno zavisan od PDV-a i fiskalne stabilnosti.
Upozorava da zdravstvo funkcioniše uz permanentan implicitni deficit. Mandatorni rashodi guše fiskalni prostor.
“Zaduživanje se otvara široko, a nadzor ostaje labav”, kazao je.
Jasno poručuje da kapitalne investicije zavise od efikasnosti birokratije, koja je tradicionalno slaba.
UPOZORENJE
U godini koja dolazi, stabilnost javnih finansija Crne Gore zavisiće manje od kvaliteta budžetskog planiranja, a mnogo više od spoljnog okruženja, turističke sezone, cijene kapitala i opšte ekonomske klime.
Preporučeno
“To je, za malu i otvorenu ekonomiju, rizična pozicija. Zato ovaj budžet treba posmatrati ne samo kao finansijski dokument, već kao upozorenje: bez strateških reformi PIO sistema, održivog modela zdravstva, jačanja fiskalne odgovornosti i stvarnog povećanja kapitalne realizacije, Crna Gora nastavlja hod po fiskalnoj žici bez sigurnosne mreže”, zaključio je Rabrenović.
Video