Kupovina osnovnih namirnica građanima s prosječnim primanjima, već odavno ravna je noćnoj mori, jer se cjene u prodavnicama kažu mijenjaju gotovo svakodnevno.

U anketi građani navode da su cijene otišle na više strašno i da je sve poskupilo, te da trgovci hoće da zarade. Ističu da im ništa ne znači zagarantovani dohodak 450 eura i povećana penzija.

To potvrđuje i zvanična statistika. Cijene namirnica u posljednje tri godine porasle su 43 odsto, naročito nakon uvećanja zarada kroz program Evropa sad početkom 2022. a potom i inflacije uzrokovane ratom u Ukrajini.

Tako su samo za dvije godine cijene jaja i sira trapista, banana, jabuka i krompira dvostruko veće, mlijeko je poskupjelo gotovo euro, ulje 40 centi, pirinač euro i 20 centi, a prašak za veš skoro 4 eura.

U Sindikatu kažu da imaju saznanja da se pojedine cijene mijenjaju preko noći i bez opravdanih razloga.

“Cijene artikala skaču za 100 i više procenata, a da su imputi ostali isti ili se radi o artiklima koji su bili lagerovani mjesecima unazad. Evo jedan deskriptivan primjer, kada je pao onaj veliki snijeg u Podgorici vi niste mogli da nađete više ašov za 4-5 eura koliko je bio nego je izašao 45 eura do 30. Ista situacija i s maskama, iako ih je bilo na zalihama kada je došao onaj nesrećni kovid, mi smo tu masku koja košta 10-20 centi morali da platimo euro, dva”, kaže predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković.

Cijene hrane na svjetskom nivou su najniže u posljednje tri godine, a inflacija je dvostuko manja. No to građani u crnogorskim prodavnicama skoro i da ne primjećuju uprkos vladinoj akciji limitirane cijene i ograničavanja marži na gotovo 500 artikala. Evo i zašto.

“Postojanje trgovačkog kartela koji je očigledan, jer ja drugačije ne mogu da objasnim razlog zbog čega su recimo cijene u Luksemburgu, Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj značajno niže nego u Crnoj Gori. Akcija limitirane cijene je dobra jedini je problem što nije obuhvatila dobavljače i transportere”, ističe Predrag Zečević, urednik portala BiznisCG.

Upravo sve vrijeme trgovci visoke cijene pravdaju troškovima nabavke i transporta. Ipak, uporedo sa rastom cijena rasli su i prihodi od prodaje, ali i profiti tgovaca. Ukupan profit šest najvećih trgovačkih lanaca prošle godine iznosio je 33 miliona što je čak 20 miliona eura više nego prije početka korona krize.