Uprkos značajnom napretku u protekloj deceniji, predviđa se da će, ukoliko Crna Gora nastavi sa svojom stopama rasta od prije COVID-a, biti potrebno skoro 40 godina da prosječni dohodak građana Crne Gore dostigne prosječne nivoe dohotka EU.

Kako bi prevazišla ovaj izazov, Crnoj Gori je potrebna nova strategija, strategija održivijeg rasta zasnovana na produktivnosti i povećanju ljudskog kapitala uz očuvanje prirodnih resursa.

„Prethodna strategija rasta Crne Gore se oslanjala u velikoj mjeri na privlačenje velikih investicionih projekata u sektorima kao što su transport, energetika i turizam,” izjavio je Mark Šifbauer (Marc Schiffbauer), viši ekonomista Svjetske banke za Crnu Goru i koautor izvještaja. „Iako je to dovelo do privremene ekspanzije građevinarstva, to često nije bilo popraćeno rastom produktivnosti, što je rezultovalo ograničenim dugoročnim benefitima i povećanom osjetljivošću na eksterne šokove.“

Održiviji model rasta treba da postavi kao prioritetne tri ključne oblasti: (i) uklanjanje regulatornih prepreka za ulazak preduzeća na tržišta i za rast preduzeća; (ii) iskorišćavanje trgovine kako bi se omogućio pristup novim tržištima i tehnologijima za kompanije; i (iii) oslobađanje punog potencijala ljudskog kapitala Crne Gore kroz povećanje jednakosti prilika.  Promovisanje konkurencije kroz eliminisanje restriktivnih propisa u sektorima usluga bi, na primjer, moglo da poveća godišnju stopu rasta Crne Gore za približno 0,4 procenta, što bi smanjilo vrijeme potrebno za dostizanje nivoa dohotka u EU za 13 godina.

Povezani članci

Društvo

DFC analiza: Kampanje uticaja – Pokušaji oblikovanja unutrašnje i spoljne politike Crne Gore

Društvo

Čestitke povodom Dana nezavisnosti

Politika

Đukanović: Niko ne mari za posljedice svojih pogrešnih procjena koje su pomogle da se najnaprednija država Zapadnog Balkana sunovrati u brlog

Pored toga, značajna nejednakost dohotka u Crnoj Gori ograničava mobilnost ka boljim socioekonomskim statusima, što nepovoljno utiče na produktivnost radnika. Obezbjeđivanjem jednakog pristupa kvalitetnom obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, bez obzira na geografsku lokaciju, pol ili socioekonomsko porijeklo, Crna Gora će unaprijediti vještine radnika sjutrašnjice i iskoristiti puni potencijal svog preduzetničkog talenta.

„Sprovođenjem ovih reformi, Crna Gora može da očekuje da ima privatni sektor koji napreduje, značajne mogućnosti za zapošljavanje i konačno bolje zarade i benefite za sve svoje građane“, rekao je Kristofer Šeldon (Christopher Sheldon), šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.  „Svjetska banka je spremna da pomogne Vladi Crne Gore nudeći tehničku ekspertizu i razmjenjujući najbolje međunarodne prakse za učinkovito kreiranje i sprovođenje ključnih strukturnih reformi“.

Rješavanje problema nedostatka vještina, poboljšanje infrastrukture i dosljednija implementacija javnih politika će dodatno povećati ekonomske benefite od turizma – koji je pokretač ekonomskog rasta Crne Gore.  Ipak, turizam zahtijeva posebnu pažnju, jer je njegov rast osjetljiviji na degradaciju životne sredine i klimatske promjene.  Stoga, održavanje rasta turzima zahtijeva ozelenjavanje sektora.

I na kraju, Crna Gora bi trebalo da osnaži javne institucije i ojača vladavinu prava kako bi podržala uticaj nove strategije rasta.  Nedosljedna implementacija zakonskih okvira i visok nivo neformalne ekonomije predstavljaju izazove za ekonomski razvoj i ometaju integraciju u EU.  Snažne javne institucije, uključujući dobro opremljeno tijelo nadležno za pitanja konkurencije, antikorupcijske mehanizme i učinkovite agencije za zaštitu životne sredine i upravljanje otpadom, neophodne su za podršku novoj strategiji rasta, za obezbjeđivanje makroekonomske stabilnosti i višeg životnog standarda.