9b855565f9be653d1285a4a3feda83c4

<html><head></head><body>Žurić i Bogdanović
Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici razrješila je ministra kulture Aleksandra Bogdanovića dužnosti člana Odbora direktora kompanije Monteput.
 
Na mjesto Bogdanovića u Monteputu imenovan je danas bivši predsjednik opštine Bijelo Polje Aleksandard Žurić.&nbsp;
Bogdanović je krajem decembra izabran u Skupštini za novog ministra kulture, dok je Žurić nedavno podnio ostavku na mjesto predsjednika opštine Bijelo Polje.&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
</body></html>

Žurić imenovan na mjesto Bogdanovića

Standard

Druga faza uređenja tog dijela barske obale je u toku, jeste da turističku sezonu zaista dočekamo spremno. Kako je za Jutarnji program TVCG kazao predsjednik opštine Bar Dušan Raičević. Možemo zajednički da se uvjerimo da radovi se izvode adekvatnom dinamikom. Da ono što je inicijalno bilo najavljeno u januarom mjesecu, kada smo zvanično juveli izvođača [&hellip;]

Sutomore u novom ruhu spremno dočekuje turiste | Standard

Sutomore u novom ruhu spremno dočekuje turiste

Comment

Naslovna

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Modna kreatorica, kako navode mediji, otputovala je u Monako prije nekoliko dana, a danas je Toni objavio fotografiju iz istog mjesta. Haris je imao kratak i ne baš prijatan komentar povodom spomenute situacije. Molim vas, pustite me na miru, mene ova tema apsolutno ne zanima! Zaista me ne interesuje &#8211; bio je izričit pjevač koji [&hellip;]

Oglasio se Haris Džinović nakon saznanja da su Melina i Toni Bijelić u isto vrijeme u Monaku | Standard

Oglasio se Haris Džinović nakon saznanja da su Melina i Toni Bijelić u isto vrijeme u Monaku

Mediji su prethodno objavili da je navodno privedena direktorica ASK-a&nbsp;Jelena Perović.&nbsp;Međutim iz SDT-a su kazali da u ovom trenutku niko nije uhapšen. “U ovom trenutku niko nije lišen slobode. Pretresanje je u toku”, kazao je CdM-u državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić. Zgrada ASK-a je blokirana. Advokat Nikola Martinović koji prisustvuje pretresu u prostorijama [&hellip;]

U toku pretres ASK-a; SDT: Niko nije uhapšen | Standard

U toku pretres ASK-a; SDT: Niko nije uhapšen

Nakon što su iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija juče nas uputili na Viši sud, iz ove institucije nam je stigao odgovor da oni ne mogu da daju informaciju o Katnićevom zdravstvenom stanju. &#8220;Predsjedniku suda je od strane UIKS-a dostavljena izjava pritvorenog lica M.K. da stupa u štrajk glađu, dok se o zdravstvenom stanju lica [&hellip;]

KATNIĆ štrajkuje glađu: UIKS i VIŠI SUD neće da objave informaciju o njegovom zdravstvenom stanju | Standard

KATNIĆ štrajkuje glađu: UIKS i VIŠI SUD neće da objave informaciju o njegovom zdravstvenom stanju

&#8221; Izjavićemo žalbu večeras zbog tačke &#8211; opasnost od bjekstva, jer smo sudiji uručili pismo Zorana Lazovića od 12. marta u kome navodi da ima informaciju da će da bude uhapšen i da je na raspolaganju Tužilaštvu&#8221;, kazao je Piperović Pobjedi. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović poslao je pismo glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru [&hellip;]

Martinović: Riječ Lazovića vrijedi više nego bilo koje jemstvo, dokaz ili pismo | Standard

Martinović: Riječ Lazovića vrijedi više nego bilo koje jemstvo, dokaz ili pismo

&#8220;12. marta iz kancelarije advokata Nikole Martinovića poslato je pismo na adresu Vladimira Novovića gdje Zoran Lazović ističe da se stavlja na raspolaganje tužilaštvu. Pri tom napominje da mu jedan novinar saopštava, da će biti ekskluzivno uhapšen i da će to biti praćeno velikom pompom. I on upravo u tom cilju kaže da se stavlja [&hellip;]

Đuranović: "Spektakularno" hapšenje Katnića i Lazovića je pripremana predstava | Standard

Đuranović: &#8220;Spektakularno&#8221; hapšenje Katnića i Lazovića je pripremana predstava

Nju su&nbsp; oko 13.30 časova službenici Specijalnog policijskog odjeljenja izveli iz zgrade ASK i odveli na saslušanje u SPO. Kako smo ranije pisali, pretres prostorija ASK-a vršen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. Zgrada ASK-a je bila blokirana. Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja nakon pretresa izveli su iz zgrade ASK-a Jelenu Perović. “Nakon pretresanja kancelarije i [&hellip;]

Uhapšena direktorica ASK-a Jelena Perović, osumnjičena za zloupotrebu službenog položaja | Standard

Uhapšena direktorica ASK-a Jelena Perović, osumnjičena za zloupotrebu službenog položaja

Imajući u vidu da je Perovićeva danas uhapšena, vrijedi podsjetiti da je predmet u Specijalnom tužilaštvu formiran nakon što je Ministarstvo finansija dostavilo nalaz Budžetske inspekcije. U izvještaju Budžetskih inspektora tada su naveli da je Perović prošle godine na osnovu spornih rješenja za varijabilni dio zarade i prekovremeni rad prihodovala 13.447 eura. Pored toga, inspektori [&hellip;]

Predmet protiv direktorke ASK-a formiran nakon nalaza budžetske inspekcije | Standard

Predmet protiv direktorke ASK-a formiran nakon nalaza budžetske inspekcije

83d3f6350238000dcd413483a95445c1

Na osnovu informacija iz bezbjednosnih institucija Kosova, Janković je priveden na graničnom prelazu sa Srbijom, Jarinje, na sjeveru Kosova i odveden je na razgovor.



Pored zamjenika generalnog direktora Kosovske policije, danas su srpske vlasti zadržale još devetoro pripadnika ove policije, Srbe i Albance i to na više prelaza u Srbiji, saopštio je kosovski MUP.



Od sada već, kako tvrde, desetoro zadržanih – pet je pušteno.



„Nadležne institucije su u procesu davanja tačnih informacija za rasvjetljavanje situacije, ali od onoga što imamo do sada, na graničnim prelazima Merdare, Jarinje, Bela Zemlja i na granici između Srbije i Hrvatske – privedeno je deset pripadnika Kosovske policije (Albanci i Srbi). Njih pet je pušteno, dok se ostalih pet još uvek nalazi na zadržavanju“, navode iz kosovskog Ministarstva unutrašnjih poslova, prenosi KoSSev.



Među onima koje još uvek drže srpske vlasti, navode, je i zamenik generalnog direktora KP, Dejan Janković i on se nalazi u Raški. Sa njim, tvrde iz kosovskog MUP-a, razgovaraju različiti državni akteri Srbije.



„Jutros je bez obrazloženja priveden Dejan Janković, zamjenik direktora Kosovske policije iz redova srpske zajednice. Prema saznanjima kojima raspolažemo, zamjenik direktora Janković je upućen u Rašku i znajući za ovu ponovljenu praksu Srbije prema građanima i policijskim službenicima, sa njim razgovaraju različiti državni akteri Srbije“, tvrde.



Kažu da pomno prate informacije koje dobijaju u vezi sa ovim zadržavanjim i privođenjima, te da ih dijele sa međunarodnim partnerima.



Apelovali su potom na srpske vlasti da, kako su istakli, hitno puste na slobodu sve koje su danas priveli.



„Privedeni su bez ikakvog opravdanja i u znak osvete Republici Kosovo“, navode u objavi i traže od međunarodnog faktora da najoštrije osudi „ovakvo ponašanje Srbije prema građanima Republike Kosovo“.

Kosovski MUP: Srpske vlasti privele zamjenika direktora i još devet pripadnika Kosovske policije

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju ZHMS, duvaće uglavnom slab do umjeren vjetar, promjenljivog smjera, ujutru i uveče ponegdje pojačan, sjeverni.



Jutarnja temperatura vazduha od -3 do 13, najviša dnevna od 4 do 18 stepeni.

Sjutra promjenljivo oblačno, mjestimično sa kišom i pljuskovima

b58deab5ed6e402149b49f473ef8302a

To su Kosovo, gdje ogromna većina građana od 83 odsto vidi Srbiju kao prijetnju, u Albaniji 36 odsto i u BiH 27 odsto građana.



U Srbiji 36 odsto građana vidi SAD kao svoju najvažniju prijetnju. U Crnoj Gori je 19 odsto.



U Crnoj Gori građani su podijeljeni po pitanju ko je najveća prijetnja državi: 19 odsto ispitanika se izjasnilo za SAD, a 17 odsto smatra da je to Rusija, dok 10 odsto smatra da je Srbija najvažnija prijetnja Crnoj Gori.



&nbsp;Za 23 odsto Makedonaca Bugarska je najveća prijetnja zemlji nakon čega slijedi Rudsija (12 odsto) i Kosovo (10 odsto).



Za jednu trećinu građana Sjeverne Makedonije (34 odsto) Srbija je najvažniji saveznik ispred SAD, za koje se opredelilo 17 odsto ispitanika, treća je Turska sa 12 odsto, a slijede je Rusija sa osam odsto i Albanija sa pet odsto.



Veoma različiti pogledi u Srbiji u poređenju sa ostatkom Zapadnog Balkana. Većina građana Srbije Rusiju vidi kao najvažnijeg saveznika, odnosno 46 odsto, na drugom mjestiu to je Kina 14 odsto i treće Mađarska pet odsto.



Većina u pet zemalja Zapadnog Balkana smatra da su ruske akcije u Ukrajini potpuno ili donekle neopravdane. Međutim, u Srbiji pluralitet od 49 odsto smatra da je djelovanje Rusije potpuno ili donekle opravdano.



&nbsp;Anketa IRI sprovedena je u februaru i martu u intervjuima licem u lice sa 7.138 punojletnih ispitanika u šest zemalja Zapadnog Balkana.

Međunarodno istraživanje: U tri države Zapadnog Balkana Srbiju smatraju najvećom prijetnjom

FILE PHOTO: U.S. House of Representatives Speaker Mike Johnson holds weekly press conference

Glasanje dolazi više od dva mjeseca nakon što je paket prošao u Senatu, piše Reuters, a prenosi Hina.



Nadležni odbor predstavio je zakon kojim bi se osiguralo 60,84 milijarde dolara za Ukrajinu i regionalne partnere, od čega bi se 23,2 milijarde dolara koristilo za obnavljanje zaliha američkog oružja, zaliha i objekata.



Podrška Izraelu iznosi ukupno 26,38 milijardi dolara, uključujući sredstva za pokrivanje troškova američkih vojnih operacija kao odgovora na nedavne napade.



Sredstva predviđena za Indopacifik iznose 8,12 milijardi dolara.



Nakon sedmica neizvjesnosti oko toga hoće li republikanski čelnici Kongresa dopustiti članovima da glasaju o pomoći, Johnson je u ponedjeljak rekao da je odlučio razdvojiti senatski prijedlog zakona od 95 milijardi dolara u zasebne dijelove.



Senat pod kontrolom demokrata usvojio je prijedlog zakona u februaru s dvostranačkom većinom od 70 posto, a zagovornici paketa rekli su da će ga usvojiti i Kongres sa sličnom većinom ako Johnson dopusti glasanje.

Američki Kongres će ipak glasati o pomoći Ukrajini i Izraelu

b_240417095

Cavoli je odmah na početku rekao da NATO nije savez s jednim problemom i da SAD nije zemlja s jednim problemom.



&#8220;Važno je prepoznati da se i druge stvari događaju u Evropi koje nisu dobre za nacionalne interese SAD-a.Također, nisu nepovezane sa ratom u Ukrajini. Prvo što smo uradili je što smo odlučili uraditi nešto unutar NATO-a po pitanju rezervnih snaga&#8221;, naveo je Cavoli.



U nastavku je rekao da se to odnosi prvenstveno na snage koje su raspoređene unutar misije na Kosovu (KFOR) i u BiH (Misija EUFOR Altea)



&#8220;Nakon što smo uradili kompletnu reviziju KFOR-a došli smo do zaključka da nam treba, ne samo više snaga, nego i jače snage. U procesu smo i nacije su prilično velikodušne. Dovest ćemo više teške opreme na teren, kao i više ljudi&#8221;, dodao je Cavoli.



Potom se dotaknuo i rezervnih snaga NATO-a u EU misiji Altea.



&#8220;Odvezujemo veze između rezervnih snaga za EU misiju Altea u BiH i misiju KFOR-a. To je bila ekonomija koju sebi više nismo mogli priuštiti. Da dijelimo strateške snage na tom području. Posebno velikodušna po ovom pitanju je bila Francuska i ovim putem im se zahvaljujem&#8221;, zaključio je Cavoli.

Vrhovni komandant NATO-a: Povećavamo snage u BiH i na Kosovu, dovozimo i tešku opremu

b8a5e74391309a373d3b34d3a8118941

Socijaldemokratska partija (SDP) i partneri osvojili su 42 mandata; Domovinski pokret i partneri 13 mandata; Most i partneri 10 mandata, Istarski demokratski sabor (IDS) i partneri pet mandata; Možemo četiri mandata; Fokus, Republika dva mandata, a Nezavisna platforma Sjever dva mandata.



Na izborima na kojima se bira jedanaesti saziv Hrvatskoga sabora glasalo je 58,97 posto birača, objavilo je Državno izborno povjerenstvo (DIP).



Riječ je o najneizvjesnijim parlamentarnim izborima od proglašenja nezavisnosti Hrvatske, 1991. godine.



Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović neočekivano je najavio da će biti kandidat za premijera opozicionog SDP-a, iz koje je izašao u februaru 2020. godine.



Njegov glavni rival, sa kojim se otvoreno sukobljavao po gotovo svim unutrašnjim i vanjskopolitičkim pitanjima je dosadašnji premijer i lider HDZ-a Andrej Plenković. On i njegova stranka žele na izborima dobiti treći mandat za formiranje Vlade.



HDZ je u velikoj mjeri dominirao na vlasti otkako je Hrvatska stekla nezavisnost od bivše Jugoslavije 1991. Članicom NATO-a postala je 2009., Evropskoj uniji je pristupila 2013., a od 2023. je i članica eurozone, monetarne unije članica EU.



Predizborne ankete objavljene na vodećim medijima u Hrvatskoj predviđale su da će HDZ biti relativni pobjednik, što Plenkoviću daje veće šanse da formira vladu, ali nijedna stranka neće to moći da učini samostalno, pa će vlada zavisiti o postizbornim koalicijama.



Od izbora koji su prije nekoliko mjeseci izgledali vrlo predvidljivi, ulaskom u izbornu utakmicu Milanovića, poznatog po oštroj retorici i stilu, predizborni period protekao je u oštrim polemikama.



Ustavni sud zabranio je Milanoviću da se kandiduje za poslanika na listi SDP-a, jer nije podnio ostavku na mjesto predsjednika, pa je on djelimično učestvovao u kampanji.



Iako zbog zabrane nije učestvovao na predizbornim skupovima SDP-a, Milanović je u skoro svakodnevnim izjavama novinarima i objavama na društvenim mrežama kritikovao HDZ zbog niza korupcijskih afera, pozivao građane da glasaju za bilo koju stranku osim za HDZ i Plenkovića, te je najavljivao da će kao kandidat SDP-a, čiji je nekad bio predsjednik, sastaviti vladu nacionalnog spasa.



Milanović i Plenković su i u ponedjeljak, posljednjeg dana kampanje, nastavili verbalni sukob koji godinama traje.



Plenković je istakao da Milanović &#8220;gura Hrvatsku u ruski svijet&#8221;, aludirajući na njegovo protivljenje obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, dok je Milanović premijera nazvao &#8220;kumom kriminala u Hrvatskoj&#8221; i &#8220;herojskim zecom&#8221;.



Premijer je na završnoj pres-konferenciji HDZ-a u Zagrebu rekao da očekuje veliku podršku na izborima i uvjerljivu pobjedu svoje stranke zbog rezultata koje su ostvarili tokom osam godina.



On je pozvao desne birače da daju glas HDZ-u, a ne njihovim glavnim oponentima na desnom spektru, Mostu i Domovinskom pokretu, jer bi to, kako je naveo, na vlast dovelo ljevicu.



Milanović je u završnom obraćanju na društvenim mrežama pozvao građane da glasaju za bilo koju stranku samo ne za HDZ i ocijenio da Hrvatska nije nikad imala &#8220;ovako pokvarenu vladu i da se nikad nije kralo kao u ovih osam godina Plenkovićeve i vlasti HDZ-a&#8221;.



Osim premijerskom kandidaturom, Milanović je javnost iznenadio i izborom srijede za održavanje izbora, budući da su gotovo svi izbori, osim oni 2000. godine, bili nedjeljom.



Na parlamentarnim izborima se bira 151 poslanik, od kojih 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, u svakoj po 14 poslanika.



Troje poslanika biraju se u posebnoj, 11. izbornoj jedinici koja obuhvata birače bez prebivališta u Hrvatskoj, odnosno dijasporu.



U inostranstvu se glasalo i u utorak, a glasa se i u srijedu.



U 12. izbornoj jedinici bira se osam poslanika nacionalnih manjina, od kojih su tri srpska.



Kao i ranijih godina, očekuje se da će ta tri mjesta osvojiti Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) koja je do sada bila dio vladajuće koalicije na čelu sa HDZ-om.



Pravo glasa ima oko 3,7 miliona birača, što je za 127.000 manje nego prije četiri godine.

Izbori u Hrvatskoj: Prvi službeni podaci &#8211; HDZ-u 65, SDP-u 42 mandata

Insistiraće, kaže Camaj, i na odgovoru zbog čega je Čarapić u Strazburu promijenio mišljenje.



Prijedlog o prijemu Kosova u Savjet Evrope usvojen je sa 131 glasom u Parlamentarnoj skupštini SE u Strazburu, a crnogorski poslanici glasali su različito. Osim uzdržanog Čarapića, Boris Mugoša iz Socijaldemokrata je glasao za, a protiv je bila Maja Vukićević iz Demokratske narodne partije.



“Što se tiče nas, potpisano ili nepotpisano, nešto što se dogovorimo mi ćemo ispoštovati do kraja. Nećemo dozvoliti da ne budemo ispoštovani. Još sam u Strazburu i nijesam imao prilike da pričam sa Čarapićem, da vidimo koji su razlozi da mijenja mišljenje, jer je u Strazbur došao drugačijeg mišljenja. Tražimo da se objasni šta se u međuvremenu desilo,” ističe Camaj.



Svjestan je, kaže, da je srpska politika bila aktivna i prisutna, te da određeni pritisci postoje. Poručuje da se sa državnom politikom niko ne smije igrati.



“Valjda postoje neke obaveze u odnosu na potpisani Sporazum. Ja sam imao razumijevanje za glasanje Maje Vukićević zbog poznatih stavova, načina na koji je izlagala. Na kraju krajeva, glas poslanika treba da bude slobodan. Međutim, ovdje postoji druga priča i ne mogu imati nikako razumijevanja za takav način i odnos prema jednom bitnom vanjsko-političkom pitanju Crne Gore,” kaže Camaj.



Potpisani Sporazum je jasan, vanjsko-politička orijentacija 44. Vlade bće utemeljena na aktivnom i kredibilnom članstvu Crne Gore u NATO, punoj posvećenosti EU integracijama, razvijanju prijateljske saradnje sa susjednim državama koje je Crna Gora priznala, jačanju uloge Crne Gore u multilateralnim inicijativama i organizacijama.



Iz Vlade se, zbog stavova partijskog kolege nijesu oglasili. Nisu ni iz Ministarstva evropskih poslova.



Podsjetimo, ministarka Maida Gorčević je 29. marta, u Prištini, izjavila da će zvanična Podgorica podržati ulazak Kosova u Savjet Evrope kada o tome bude odlučivao Komitet ministara te organizacije. Premijer Spajić je istog dana poručio:



“Pravo glasanje će se desiti u aprilu kada ćemo imati plenarnu sjendicu i kada ćemo imati Ministarski savjet, kada ćete moći da vidite zvaničan stav države Crne Gore.”



Naredne sedmice, poslanik Albanskog foruma, Nikola Camaj, iniciraće razgovor i tražiti objašnjenje pred koalicionim partnerima za Čarapićev potez. Ističe da se potpisani Sporazum mora poštovati.



“Ko nije spreman to da učini, na Albanski forum ne može računati”, zaključio je Camaj,

Camaj: Preispitati odnos parlamentarne većine, nakon Čarapićeve uzdržanosti

&#8220;Izrael je već nadmašio nacističkog vođu Adolfa Hitlera, ubivši više od 14.000 nevine djece u Gazi&#8221;, rekao je Erdogan na sastanku svoje partije u Ankari.



Još jednom se osvrnuo na &#8220;bezuslovnu podršku Zapada Izraelu&#8221;, te je naveo da pomažu Izraelu da &#8220;izvrši masakre koji su ušli u ljudsku istoriju&#8221;.



Dalje je kritikovao Izrael, te je optužio premijera Benjamina Netanyahua da je počinio masakr otkako je pokrenuo smrtonosnu ofanzivu na Gazu u oktobru.



Uporedio je Hamasovu borbu s turskim ratom za nezavisnost, te dodao da su &#8220;svjesni cijene ovakvih izjava, ali svijet mora znati istinu&#8221;.



Poručio je i kako palestinsko pitanje njegovom životu daje novi smisao.



&#8220;Borit ću se za palestinsko pitanje i biti glas potlačenog naroda iako ostanem sam&#8221;, poručio je on.