Za godinu dana, kako su istakli u odgovorima za Standard, primjenjujući policijski model funkcionisanja finansijsko–obavještajne jedinice, otvoreno 511 predmeta.
U odgovorima za Standard, analizirani su rezultati rada, globalni trendovi pranja novca, kontrola stranog novca i investicija, djelovanje bezbjednosno-interesantnih lica, ali i neprofitnih organizacija, koje bi potencijalno mogle služiti za finansiranje terorizma.
“Na osnovu informacija o sumnjivim transakcijama, dobijenih većinom od poslovnih banaka otvoreno je 307 predmeta, 121 na osnovu informacija dobijenih od državnih organa, 40 po informacijama od inostranih partnerskih službi, dok su 43 slučaja pokrenuli službenici ovog Sektora, a na osnovu analize dostavljenih gotovinskih transakcija”, stoji u odgovorima Uprave policije, iz koje apostrofiraju kvalitetnu saradnju ovog Sektora, na čijem se čelu nalazi Dejan Đurović sa Specijalnim državnim tužilaštvom.
Kako je objašnjeno, uspostavljen je novi model zajedničkog rada na predmetima, gdje je Sektor za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma inicijator, a u kasnijim fazama i servis tužilaštvu za efikasno krivično gonjenje počinilaca i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Sve aktivnosti sprovodile su se i sprovode se u zajedničkom i timskom radu sa Sektorom za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije koji predvodi Zoran Lazović, a sve pod rukovodstvom Specijalnog državnog tužilaštva, na čijem je čelu Milivoje Katnić.
“Kao rezultat 12–mjesečnog intenzivnog zajedničkog rada, u sedam predmeta procesuirano je preko 50 pravnih i preko 60 fizičkih lica iz Crne Gore i inostranstva, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, pranja novca i poreske utaje u iznosu od preko četiri miliona eura. Samo po osnovu realizacije ovih predmeta, od strane Sektora je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva blokirano oko 2,8 miliona eura na računima procesuiranih pravnih i fizičkih lica kod poslovnih banaka u Crnoj Gori“, objašnjeno je iz Uprave policije.
KROZ 47 NALOGA BLOKIRALI UKUPNO 10 MILIONA EURA NA TRI DANA
Iz policije ističu da je reorganizacija Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma i njenim prelaskom u Upravu policije, dala rezultate kroz efikasnije korišćenje policijskih kapaciteta i kroz partnerski odnos sa Specijalnim državnim tužilaštvom.
Tako je u proteklih godinu, “Sektor za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, kroz dozvoljena ovlašćenja, dao 47 naloga za kontinuirano praćenje pojedinih računa fizičkih i pravnih lica i izvršio blokadu do 72 sata novčanih sredstava na računima fizičkih i pravnih lica kod poslovnih banaka u iznosu od oko 10 miliona eura“.
Iz Uprave policije su poručili da su na ovaj način, kroz nekoliko realizovanih složenih predmeta u zajedničkom djelovanju dva nova Sektora policije, ostvarili odlične početne, te prikazali mjerljive rezultate na polju borbe protiv pranja novca.
“To je upravo ono što je nedostajalo i što je u prethodnim izvještajima Evropska komisija prepoznavala kao nedostatak, a što je adekvatnom reorganizacijom Uprave policije i formiranjem Sektora za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma i sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije uspješno prevaziđeno i u posljednjem nezvaničnom Radnom dokumentu Evropske komisije (Non paper) prepoznato kao napredak“, ocijenjeno je iz Uprave policije.
PUTEM LAŽNIH NALOGA IZ INOSTRANSTVA POKUŠALI DA OPLJAČKAJU BANKE U CRNOJ GORI, PREDMETI U RADU
Odgovarajući na pitanje kakvi aktuelni trendovi pranja novca i finansiranja terorizma na globalnom nivou, i gdje se Crna Gora nalazi na toj mapi, iz Uprave policije navode:
“Aktuelni trendovi pranja novca i finansiranja terorizma u svijetu ukazuju na sve veće učešće visokotehnološkog kriminala u realizaciji svih krivičnih djela, pa i pranja novca. Crna Gora za sada nije bila značajno ugrožena kada su u pitanju novi trendovi visoko-tehnološkog kriminala sa posebnim osvrtom na kripto valute i druge nove tehnologije, ali je neminovno da će ovi pojavni oblici i tipologije pranja novca vrlo brzo biti identifikovani i kod nas kao način izvršenja krivičnih djela pranja novca“.
Što se tiče trenutnog stanja, objašnjavaju u odgovorima, registrovani su određeni slučajevi pokušaja kompjuterskih prevara.
“Određene poslovne banke sa teritorije Crne Gore bile predmet pokušaja vršenja prevarnih radnjih od lica van teritorije Crne Gore, kroz davanje lažnih naloga za prenos novčanih sredstava, i ovi predmetu se nalaze u radu“, tvrde iz policije.
MEĐUNARODNOM SARADNJOM DO PROVJERA UPLATA IZ CRNE GORE ZA POSLOVE U INOSTRANSTVU
U odnosu na druge pojavne oblike, u Crnoj Gori se prema dosadašnjim zabilježenim slučajevima, uglavnom koristi ista matrica pranja novca, radi prikrivanja njegovog porijekla.
Prema riječima nadležnih iz policije, uglavnom je to veliki broj transfera preko više država, obavezno uključujući offshore firme registrovane u inostranstvu u tzv „poreskom raju“, kako bi se prikrilo stvarno porijeklo novca.
“Novac se transferiše u i iz Crne Gore kao rezultat izvršenja usluga u inostranstvu, a koje je teško provjeriti i teško dokazati da su se stvarno desile, tj. da su te usluge stvarno izvršene. Zato je u ovom dijelu od izuzetnog značaja međunarodna finansijsko-obavještajna i policijska saradnja u cilju detaljnih provjera ovih poslovnih odnosa. Evidentni su slučajevi priliva i odliva novca iz inostranstva, na račune nerezidentnih lica, koja dalje taj novac transferišu ili podižu u gotovini, sa očiglednom namjerom da u državama svog porijekla prikriju prihode radi izbjegavanja plaćanja poreza“, stoji u odgovoru.
Takođe, kako je objašnjeno, posljednjih nekoliko godina aktuelni su fiktivni poslovni odnosi između pravnih lica u Crnoj Gori, koje na osnovu fiktivnih faktura umanjuju svoju dobit, veći dio transferisanih sredstava se gotovinski podiže, nakon čega se ulazi u postupak likvidacije firme bez prethodno plaćenih obaveza prema budžetu Crne Gore, dok se ostvarena protivpravna imovinska korist ubacuje u legalne tokove najčešće kupovinom pokretne ili nepokretne imovine, ili prikazivanjem gotovog novca kao ušteđevine koja se uplaćuje na račun, te se na taj način vrši krivično djelo pranje novca.
PROVJERA STRANIH INVESTITORA – BANKE NERIJETKO ZABRANE PRILIV SA SUMNJIVIH RAČUNA
I novac od stranih investicija takođe je pod budnom pažnjom Sektora za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma i to kroz tijesnu i kontinuiranu saradnju sa bankama i ostalim obveznicima
“U skladu sa tim, podaci o investicionim ulaganjima odrađenim putem bankarskih transakcija, dostupni su Sektoru za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, bilo kao izvještaji o gotovinskim transakcijama preko 15.000 eura, što su obveznici dužni da prijavljuju Sektoru shodno zakonu, bilo kroz izvještaje o sumnjivim transakcijama kada banke i drugi obveznici posumnjaju u legalnost novca koji dolazi u Crnu Goru ili se uplaćuje po ovom osnovu. Ukoliko novčana sredstva koja su namijenjena za investiranje potiču od novčanih sredstava iz inostranih banaka, standardi u borbi protiv pranja novca podrazumijevaju obavezu inostranih organa za sprječavanje pranja novca tih država da prije omogućavanja prenosa sredstava iz njihovih jurisdikcija ka Crnoj Gori, izvrše provjeru porijekla togo novca, a nakon toga omoguće transfer novca ka Crnoj Gori“, pojašnjene su procedure.
Prema tome, djelovanje Sektora za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma kao i kompletnog bankarskog sektora kod kojeg novac dolazi, po principu je analize rizika, gdje se za svaku državu posebno pravi procjena njene efikasnosti i sposobnosti u borbi protiv pranja novca, te se u odnosu na tu procjenu, svaka od transakcija koje idu ka Crnoj Gori analizira, i zavisno od država iz kojih dolaze, vrše se manje ili više detaljne, tzv „dubinske provjere“, kako porijekla novca, tako i lica koja su pošiljaoci, i lica koja su primaoci novca.
“Nerijetke su situacije da na osnovu procjena rizika, poslovne banke u saradnji sa ovim Sektorom ne dozvole priliv novca iz inostranstva, čije porijeklo ne može da se utvrdi, kao dio seta mjera preventivnog djelovanja u borbi protiv pranja novca. U tom kontekstu, Uprava policije, kao i drugi organi za sprovođenje zakona tijesno sarađuju na međunarodnom planu sa organima drugih država, u pogledu razmjene informacija, vršenja provjera lica i porijekla imovine, te koordinisanog zajedničkog djelovanja u regionalnim i međunarodnim okvirima“, tvrde iz policije
USAGLAŠENI SA MEĐUNARODNIM STANDARDIMA, ZATO SKINUTI SA LISTE ZA EVALUACIJU
Sa strateškog aspekta, Sektor za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma značajne resurse ulaže u praćenje i ispunjenje međunarodnih standarda u ovoj oblasti.
Ovaj Sektor, a i kompletna državna uprava su u obavezi kontinuiranog sa veoma dinamičnim standardima sve naprednije borbe protiv pranja novca, kako sa zakonodavnog, tako i sa organizacionog i praktičnog aspekta.
Ta usklađenost se prije svega prati kroz Radno tijelo Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca MONEYVAL.
Iz Uprave policije je pojašnjeno da je Crna Gora od 2005.godine članica Moneyval-a, u okviru koga je obavezna da prolazi periodične ekspertske evaluacije. Kao rezultat evaluacije iz 2014.godine, od strane eksperata Moneyval-a sačinjen je izvještaj, iz koga su proistekle obavezujuće preporuke, o čijim ispunjenjima je delegacija Crne Gore na svakom zasijedanju Moneyval-a bila dužna da izvještava kroz tzv. „redovno izvještavanje“.
“Sa zadovoljstvom možemo da istaknemo da je Crna Gora nakon svih preduzetih koraka u dijelu izmjene zakonodavstva, te tehničkog i organizacionog unaprjeđenja kapaciteta, i upoznavanja Savjeta Evrope sa postignutim rezultatima na zasijedanju Moneyval-a u decembru prošle godine, skinuta sa liste redovnog izvještavanja. To predstavlja najveći stepen usaglašenosti jedne države članice Moneyval-a sa međunarodnim standardima u oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma, pa je Moneyval procijenio da je Crna Gora postigla očekivane rezultate za ovaj krug evaluacije, i kao priznanje za učinjene napore, uklonio je iz sistema obaveznog redovnog izvještavanja o postignutom napretku, do kraja 2022.godine“, zaključeno je iz policije.
