Vrhovno državno tužilaštvo, kako su saopštili za Standard, pojačalo je aktivnosti vezane za oduzimanje imovine stečene kriminalom, polazeći od stava da krivično gonjenje nema puni efekat bez oduzimanja nezakonito stečene koristi, koja predstavlja ključni mehanizam za postizanje pravičnosti i obesmišljavanje kriminala.

IZ VDT-a kažu, da je tokom 2025. godine pokrenuto čak 49 finansijskih istraga protiv 151 fizičkog i 21 pravnog lica, kao i 23 finansijska izviđaja protiv 82 osobe.

Poređenja radi, navode iz VDT-a, tokom 2024. godine bilo je pokrenuto 23 istrage i svega četiri izviđaja, dok je 2023. godine evidentirano 26 finansijskih istraga.

Iz VDT-a kažu da ovaj trend ukazuje na jasnu namjeru tužilaštva da sistematski prati novac i imovinu osumnjičenih, a ne samo krivičnu odgovornost.

MILIONI BLOKIRANI, ZAPLIJENJENA VRIJEDNA IMOVINA

Iz Tužilaštva nijesu precizirali tačne iznose zaplijenjog novca, kao ni vrijednost oduzete imovine.

Kako kažu, u dosadašnjim postupcima privremeno je oduzeta nepokretna imovina velike vrijednosti i površine, dok su zaplijenjeni milionski iznosi novca, kao i značajna pokretna imovina.

IZ VDT-a ističu da je posebno značajan podatak da sudovi u čak 93 odsto slučajeva prihvataju predloge tužilaštva za privremeno oduzimanje imovine, što, kako kažu, ukazuje na kvalitet pripremljenih finansijskih istraga.

PRESUDE KOČE TRAJNO ODUZIMANJE

I pored ovih rezultata, postoji očigledan jaz između privremeno i trajno oduzete imovine.

Razlog za to, kako navode iz VDT-a, nije u radu tužilaštva, već u zakonskoj proceduri.

Objašnjvaju da je trajno oduzimanje imovine moguće je tek nakon pravosnažne osuđujuće presude, koje u složenim predmetima često izostaju ili se dugo čekaju.

“To znači da iako je imovina blokirana i pod kontrolom države, konačna odluka o njenom trajnom oduzimanju zavisi isključivo od sudova. Zbog toga tužilaštvo podržava najavljene izmjene zakona koje bi omogućile trajno oduzimanje imovine i bez pravosnažne presude, što bi moglo značajno povećati efikasnost sistema”, saopštili su za Standard iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

MANJAK STRUČNJAKA I LOŠA EVIDENCIJA IMOVINE

Kako je Standardu rečeno iz VDT-a, jedan od ključnih problema u sprovođenju finansijskih istraga i dalje je nedostatak kadra.

“Osim Specijalnog državnog tužilaštva, ostala tužilaštva nemaju stručnjake ekonomske struke koji su neophodni za praćenje tokova novca i dokazivanje nezakonitog porijekla imovine. Dodatni izazov predstavljaju neažurni i nepotpuni registri imovine, što dodatno otežava rad istražnih organa”, kazali su iz Vrhovnog državnog tužilaštva.

Zbog toga, kako navode, je tokom 2025. uvedeno posebno uputstvo za rad tužilaštava, sa ciljem ujednačavanja prakse i jačanja finansijskih istraga i van specijalnog tužilaštva.

ODUZIMANJE IMOVINE POSTAJE PRIORITET

Tužilaštvo je, kako su kazali, dodatno pojačalo fokus na ovu oblast i kroz sistem ocjenjivanja – broj pokrenutih finansijskih istraga i izviđaja sada direktno utiče na ocjenu rada tužilaca.

“Sve to pokazuje da se borba protiv kriminala više ne vodi samo kroz presude, već i kroz oduzimanje imovine, koje predstavlja jedan od najefikasnijih načina da se kriminal obesmisli, kažu iz VDT-a i zaključju da će konačni efekti ove politike u velikoj mjeri zavisiti od sudova i trajanja sudskih postupaka, koji ostaju ključna karika u lancu oduzimanja nezakonito stečene imovine.

TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA ,,ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE