Prema podacima ASK-a, više od pet hiljada javnih funkcionera predalo je imovinske kartone, ali je samo 30 odsto dozvolilo uvid u bankovne račune. V. d. direktora ASK-a Dušan Drakić kazao je ranije da očekuje uskoro zakonsko rješenje po kojem će ta institucija moći bez saglasnosti da provjeri bankovni račun funkcionera.

Balans

“S pravnog aspekta, predloženo rješenje da Agencija za sprečavanje korupcije ima pristup bankovnim računima funkcionera bez njihove saglasnosti predstavlja osjetljiv balans između dva legitimna cilja: zaštite prava na privatnost i efikasne borbe protiv korupcije”, kaže Vukčević za Pobjedu.

Podsjetio je da je, prije svega, pravo na privatnost, uključujući finansijsku privatnost, zaštićeno članom 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

“Međutim, to pravo nije apsolutno – država može zakonito zadirati u privatnost ukoliko je to: propisano zakonom, ima legitiman cilj (npr. sprečavanje korupcije), i proporcionalno tom cilju. U tom smislu, sama ideja da ASK ima pristup podacima bez saglasnosti nije sporna per se, ali pod jednim ključnim uslovom: da zakon jasno i precizno definiše granice tog pristupa i uvede snažne mehanizme kontrole. Bez toga, otvara se realna opasnost od zloupotreba”, kazao je Vukčević.

Poručio je da je poseban problem što pristup bankovnim računima ne znači samo uvid u prihode, već i u kompletnu strukturu privatnog života – troškove liječenja, porodične odnose, političke ili lične afinitete.

“To su podaci koji duboko zadiru u privatnu sferu i moraju biti zaštićeni strogim procedurama, uključujući ograničenje pristupa samo na relevantne podatke (npr. nesrazmjer između prihoda i imovine), obavezno evidentiranje svakog uvida, nezavisni nadzor (sudski ili parlamentarni), jasnu odgovornost za zloupotrebe. U suprotnom, postoji rizik da se ovakvo ovlašćenje pretvori u alat za selektivni pritisak ili političku kontrolu, što bi bilo suprotno standardima Savjeta Evrope i praksi Evropskog suda za ljudska prava”, kazao je Vukčević.

Indikativno

Komentarišući činjenicu da je samo oko 30 odsto funkcionera dalo saglasnost za uvid u račune, Vukčević je rekao da je to „pravno i politički vrlo indikativno“.

“Ako se deklarativno zalažu za borbu protiv korupcije, a istovremeno odbijaju transparentnost sopstvenih finansija, to ukazuje na ozbiljan deficit povjerenja u sistem ili nedostatak političke volje za stvarnu kontrolu”, kazao je Vukčević.

Poručio je da uvođenje mehanizma – pristup računima bez saglasnosti, može biti opravdano i korisno u borbi protiv korupcije, ali samo ako je praćeno preciznim zakonskim ograničenjima i jakim institucionalnim kontrolama.

“U suprotnom, postoji opasnost da se naruši privatnost bez stvarnog doprinosa vladavini prava”, dodao je Vukčević.

Prema posljednjim imovinskim izvještajima, objavljenim na sajtu ASK-a, uvid u bankovni račun nijesu dali ni predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, ni premijer Milojko Spajić. Predsjednik parlamenta Andrija Mandić dao je saglasnost za pristup računima kod poslovnih banaka i drugih finansijskih institucija.

Preporučeno

VUJAČIĆ ZA STANDARD: Bizarna svakodnevica sudija, dijele prostorije i stolove – sud u Nikšiću smješten iznad ugostiteljskog objekta

Mesni rolat s jajima: Ne bacajte ih poslije Vaskrsa i napravite ovo ukusno jelo

Mask dobio moćnog saveznika u izgradnji fabrike za AI

Pobjednički ples postao viralan: Budući mađarski ministar zdravlja osvojio internet

IKOVIĆ ZA STANDARD: Buduća hidroelektrana Buk Bijela je direktno pitanje interesa Crne Gore, a ne samo Srbije i BiH

Dva i po mjeseca od bjekstva Miloša Medenice: I dalje se ne zna ko je zakazao u sistemu

Od potpredsjednika Vlade odobrenje za uvid u račune dali su Aleksa Bečić, Ervin Ibrahimović, Momo Koprivica, dok saglasnost nijesu dali Budimir Aleksić, Filip Ivanović i Nik Đeljošaj. Od potpredsjednika Skupštine saglasnost su dali Zdenka Popović i Boris Pejović, dok Nikola Camaj i Mirsad Nurković nijesu dali odobrenje za pristup računima kod poslovnih banaka i drugih finansijskih institucija.