Recentna ispitivanja sprovedena širom svijeta ohrabruju – u doba pandemije knjige su ponovo u modi.

Anketa Standarda pokazala je da i Crnogorci rado prate taj “trend”, s manjim ili većim oscilacijama usljed pandemije, a prednost u većini slučajeva daju prozi i inostranim autorima.

Aleksandra Stanišić, profesorka engleskog jezika, za portal Standard kaže da podjednako knjige kupuje i pozajmljuje, dok biblioteku ne koristi.

S obzirom na to da inače puno čita, pandemija nije imala posebnog uticaja na njen izbor ili navike.

Povezani članci

Kultura

NJEZVANOVA ZA STANDARD: Knjiga “Iza ogledala” nastala je bez promišljanja, iz srca

Društvo

Promocija knjige “Drug” Maksima Lutovca – još jedno izuzetno emotivno i izuzetno posjećeno veče na bARS-u

Društvo

Knjiga “TRAGom Mirka Jakovljevića” promovisana u Beogradu: Crna Gora će ga pamtiti ga kao vrsnog profesionalca

“Omiljeni žanr nemam, bitno je samo da je dobra knjiga. Preferiram prozu, zato što prateći sudbinu nekog junaka, ne moram da razmišljam o svojoj dosadnoj stvarnosti, a poezija se uglavnom bavi našim bitisanjem u dosadnoj stvarnosti. Kada je riječ o autorima, prednost dajem inostranim, zato što naši (moderni) imaju repetitivne teme, poput rata u Bosni, bombardovanja ‘99 i odrastanja u doba inflacije. Pročitaš jednu, pročitao si ih sve”, smatra Stanišić.

Grafički dizajner, Dejan Popović je u doba korone čitao više.

“Prošle godine sam pročitao preko 25 knjiga. Što valjda nije loše. Uglavnom kupujem knjige, ali i pozajmljujem. Omiljeni žanr mi je fantazija. Stoga više čitam prozu. Nema nekog posebnog razloga, volim i poeziju, ali proza mi je draža za čitanje. Duže traje”, ocjenjuje Popović.

U posljednje vrijeme, priznaje, da prednost sve više daje domaćim autorima.

“Ima puno dobrih domaćih autora, tako da se moze bas uživati. Uostalom, zanimljivo je čitati nešto bez prevoda, onako izvorno, direktno iz glave autora. Izdvojio bih Ognjena Spahića, koji piše baš po mom ukusu. Jasna Karamehmedović pise sjajnu poeziju. Omiljeni pisci iz regiona su mi Srđan Valjarević i Ivan Tokin, genijalni su”, navodi naš sagovornik.

Fantazija i fantastika su omiljeni žanr i turizmološkinje Martine Tomašević.

“Tolkin, naravno. Džoana Rouling, takođe. ‘Igra prijestola’ – u iščekivanju smo Martinove nove knjige, nadamo se da će nas iznenaditi ove godine, konačno. Trenutno sam okupirana serijalima ‘Točak vremena’ i ‘Presto od lobanja’. Čula sam da ima dobrih regionalnih pisaca fantastike, ali nisam još uvijek dovoljno upućena u njihov rad”, priča Tomašević.

Prevodilac Aleksandra Damjanović-Ibišević, više čita u doba pandemije, iz razloga što više vremena provodi kući. Knjige koje čita kupuje na osnovu svojih interesovanja. Ne pozajmljuje, jer voli da imam svoju biblioteku, pa se nekim knjigama iznova vraća.

“Omiljeni žanr mi je epika, pa prema tome i proza u formi romana, kratke priče, a u posljednje vrijeme i eseji. Uglavnom čitam strane autore u originalu ili dobar, ‘stari’ prevod, iz želje da ‘putujem’ u nepoznate krajeve i ono što mi je strano približim, iz toga naučim, i na kraju proširim vidike”, kazala nam je Damjanović-Ibišević.

Nastavnica Slađana Crnogorac je u početku pandemije čitala više nego inače, ali sada nije takva situacija. Kada je riječ o autorima, nema preference.

“Čitam manje nego ikada, mislim da je razlog povećan obim posla i nemogućnost čitanja prije spavanja, jer zaspim poslije par pročitanih strana. Kupujem knjige, ne volim da pozajmljujem, i najviše čitam ljeti za vrijeme raspusta. Volim krimi trilere, epsku fantastiku, a bogme i ljubavne, da se ne lažemo. Poeziju volim više poslednjih godina, ali mi nije milija, niti manje bitna od proze. Jednostavno mi odgovara trenutno više, možda jer sam ja emotivnija. Autori mi ne određuju odabir knjige, jer se mnogo puta desilo da mi se od istog autora ne svidi drugo djelo. Tako da, ako mi se svidi žanr, nije bitno da li je domaći ili strani autor”, zaključuje Crnogorac.

M.R.