43.-Vlada-rezolucija-DRUSTVENE-MREZE-itd-47-696x464

<html><head></head><body>“Bogato kulturno nasljeđe i raznolike kulture, koje su se preplitale na teritoriji Crne Gore, ostavili su neizbrisiv trag i oblikovali naše multietničko društvo, što nas čini izuzetno ponosnim i dodatno obavezuje da njegujemo i još više ulažemo u našu kulturu”, poruka je ministarke kulture i medija Maše Vlaović.
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:112:"Ministarstvo kulture i medija svim građankama i građanima Crne Gore želi srećan 21. maj - Dan nezavisnosti. ";}

VLAOVIĆ: Bogato kulturno nasljeđe dodatno nas obavezuju da njegujemo i još više ulažemo u našu kulturu

S Rastoder

&#8220;Vrhovni državni tužilac se može kretati isključivo u okviru zakonom propisanih ovlašćenja&#8221;, &#8220;opširno&#8221; su odgovorili iz VDT. Na prvi pogled ovo bi moglo da znači da nikog od njih ne dotiču nikakvi performansi, niti peticije, a vjerovatno ni to što je bivši GST Milivoje Katnić u borbi za pravdom krenuo u samobilački štrajk glađu. S [&hellip;]

ZAKONOM PROPISANA OVLAŠĆENJA VDT-a: Hoće li Marković kao Stanković izdati "obevezujuće uputstvo"- Moglo je za optužene za državni udar, može i za Katnića | Standard

ZAKONOM PROPISANA OVLAŠĆENJA VDT-a: Hoće li Marković kao Stanković izdati &#8220;obevezujuće uputstvo&#8221;- Moglo je za optužene za državni udar, može i za Katnića

Comment

Naslovna

Standard

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/a335314b8fb22d853fc7b9eabfe5a4f0?s=96&d=mm&r=g

I. Đoković

Uoči prvomajskih praznika Opština Budva donijela je problematičnu odluku da zabrani muziku na terasama ugostiteljskih objekata u Starom gradu, iako je još ranije uređeno do kad ugostitelji mogu da rade i koliko glasna muzika smije da bude. Na ovaj način prema riječima ugostitelja iz Budva vrše pritisak pred izbore na ugostitelje kako bi kroz neki [&hellip;]

ZLOUPOTREBA MOĆI: Opština Budva novom odlukom vrši pritisak na ugostitelje pred izbore u tom gradu | Standard

ZLOUPOTREBA MOĆI: Opština Budva novom odlukom vrši pritisak na ugostitelje pred izbore u tom gradu

https://secure.gravatar.com/avatar/0336d4e68cc5ccd482b0f97a019260a7?s=96&d=mm&r=g

Saopštenje koje je juče poslala pres služna predsjednika Skupštine Crne Gore više bi priličilo nekom zvaničniku iz Srbije nego iz naše države jer je Mandić, kako se može i pročitati iz saopštenje, skoro cjelokupan sastanak sa Wolfgangom Sobotkom posvetio priči o Srbiji, i odnosu drugih država prema njoj. Čitave dvije rečenice su bile &#8221;dovoljne&#8221; da [&hellip;]

PREDSJEDNIK PARLAMENTA CG U SLUŽBI ALEKSANDRA VUČIĆA: Mandić iz Španije priskače u pomoć predsjedniku Srbije - koje opravdanje će sad smisliti iz MVP? | Standard

PREDSJEDNIK PARLAMENTA CG U SLUŽBI ALEKSANDRA VUČIĆA: Mandić iz Španije priskače u pomoć predsjedniku Srbije &#8211; koje opravdanje će sad smisliti iz MVP?

To je učinjeno nakon je država upisala zabilježbu na nekretnine kojima je Mijajlovićeva odbrana jemčila da će se taj osumnjičeni redovno javljati na pozive suda. Zalog je upisan nakon što je vanraspravno vijeće Višeg suda odbilo žalbu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i potvrdilo odluku da se Mijajlović sa slobode brani optužbi za stvaranje kriminalne organizacije [&hellip;]

Aleksandar Mijajlović izašao iz Istražnog zatvora | Standard

Aleksandar Mijajlović izašao iz Istražnog zatvora

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

Crna Gora u posljednje gotovo četiri godine prolazi burno iskustvo promjene vlasti, ali uprkos svemu, uoči &#8220;punoljetstva&#8221; obnove državnosti &#8220;meni Crna Gora danas zaista liči kao 18-godišnja mladost pred kojom je dobra budućnost &#8211; saopštio je u intervjuu za Antenu M Milo Đukanović. Nekadašnji crnogorski predsjednik i premijer smatra da je u prethodnom periodu postavljen [&hellip;]

Đukanović: Crna Gora danas ne liči na suverenu državu | Standard

Đukanović: Crna Gora danas ne liči na suverenu državu

Podsjećamo, osim njega, kandidatkinja je i sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore Ana Vuković. &#8220;Iako poslata preporučenom poštom 18.04.2024.godine u 14:36 časova, prijava sudije Pešića zaprimljena je u Sekretarijat Sudskog savjeta danas u 8:30 časova.&#8221; navodi se u saopštenju Sudskog savjeta

Miodrag Pešić kandidat za predsjednika Vrhovnog suda | Standard

Miodrag Pešić kandidat za predsjednika Vrhovnog suda

Evropski parlament usvojio je danas Plan rasta za Zapadni Balkan, instrument koji je vrijedan šest milijardi eura. Istim je Crna Gora dobila pristup više id 400 miliona eura povoljnih kredita i bespovratnih sredstava za ispunjavanje reformi. &#8220;Crna Gora je mala zemlja i mislim da će najveći izazov biti kapacitet da se povuče novac. Ja sam [&hellip;]

Bilčik: Najveći izazov biće povlačenje novca, Spajić ima odličan tim | Standard

Bilčik: Najveći izazov biće povlačenje novca, Spajić ima odličan tim

On je na konferenciji za novinare kazao da niko ne treba da strahuje da će ostati bez penzija ali da mora doći reforme penzionog sistema, odnosno Fonda PIO. &#8220;Građani uopšte ne treba da strahuju za svoje penzije. Te dosadašnje uplate su definitivne. One su tu, neće nigdje pobjeći. Penzija neće pobjeći. Penzija će se isplaćivati [&hellip;]

Spajić: Građani ne treba da se plaše za svoje penzije | Standard

Spajić: Građani ne treba da se plaše za svoje penzije

viber_image_2023-04-23_14-55-02-008

Lomača za porodicu komite Petra Zvicera iz Rokoča u Cucama, zapaljena je u noći između 24. i 25. aprila 1923. godine, a u njoj su skončali njegova sestra Plana (20), brat Vidak (13), majka Anđa (60) i žena Zagorka (23). Egzekucija se pripisuje žandarmima kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u zoni dogovornosti majora Kecmanovića, u znak odmazde što nijesu mogli da uđu u trag Petru Zviceru koji je ubijen osam mjeseci kasnije u drugoj policijskoj operaciji.



To je zabilježeno i u zvaničnim stenografskim bilješkama sa izlaganja poslanika u Skupštini Kraljevine SHS 1925. godine koji su stradanje Zvicera, uz mučenje i ubistvo majora Šćepana Mijuškovića, navodili kao svjedočanstva stravične represije radikalske vlade i kontinuiteta odnosa SHS i beograda prema ustanicima u Crnoj Gori.



Prema navođenim podacima iz raznih izvora, uključujući i saznanja Olge Krivokapić, rođene Perović (95) koja je Pobjedi prije četiri godine ispričala svjedočenja svoga strica Radoja, žandarmi su, zavezanu za obližnju trešnju, držali Petrovu babu Đurđu, staricu od oko 80 godina, da gleda taj strašni plamen u kojem gore čeljad Zvicera, zbog čega je žena isvijestila.



Imena pobijenih članova familije Zvicer, kao i babe Đurđe, koja je umrla kasnije, ispisana su na spomen-ploči postavljenoj prošle godine u Rokočima koje je zvanično podržala i Prijestonica Cetinje. Nekadašnja kuća Zvicera danas je na imanju Milana Krivokapića čija je baba po ocu – Milica, bila sestra Petra Zvicera, koja je kao udata izbjegla sudbinu dijela familije.



Na spomen ploči, pored imena stoji: „Porodici crnogorskog komite Petra Zvicera koja je spaljena u noći između 24. i 25. aprila 1923. godine“… kao i stihovi Rajka Perovića: „Sveto mjesto strašnoga stradanja/ tu đe mladost u ognju izgori/ dade iskru zublji crnogorskoj/ i besmrtnost iz pepela stvori“.



Na obilježju je naveden i podatak da je zajedno sa Zagorkom zapaljeno i troje djece, uzrasta od jedne, tri i pet godina, iako postoje sporenja o tom podatku, odnosno navodi da je riječ o pogrešnom tumačenju, budući da su kontradiktorni izvori i sjećanja na zločin koji je bio pokriven zavjetom ćutanja i talogom vremena.



Kalabićeva operacija



Zašto je to tako – najviše zbog činjenice što se nikada u Zetskoj banovini, odnosno Kraljevini SHS, povodom tog zločina nije pošlo dalje od usputnog policijskog zapisnika, dok se tadašnji okružni sud sa Cetinja, u čijoj je nadležnosti trebalo da bude slučaj, nije bavio time, a do danas se, osim nagađanja, pouzdano ne zna ni groba ni znamenja stradalih.



O samoj akciji, koja se dogodila 24-25. aprila, zvaničnih podataka nema, kao ni detalja… Postoje dokumenta koja govore o daljim akcijama protiv Petra Zvicera, uzvratnim napadima komita na žandarme i evidenciji o gubicima u ljudstvu.



Jedan od mogućih i vjerovatnih scenarija je da je odmazda prema porodici Zvicer realizovana iz nemoći žandarmerije da se dokopa Petra, odnosno uđe mu u trag, posebno u kontekstu činjenice da im je nanosio gubitke.



Zvicerove kasnije akcije, nakon aprila 1923. godine, potvrđuju da se &#8211; sve do momenta kada je kao član komitske družine Sava Raspopovića ubijen u Rubežima u okolini Nikšića &#8211; svetio ubicama, o čemu se, kao i broju stradalih žandarma, samo posredno mogu dobiti saznanja iz svjedočenja i sjećanja u Cucama.



Vođa kaznene operacije u kojoj je uz 10 drugih članova Raspopovićeve komitske družine ubijen i Zvicer, bio je zloglasni komandir žandarmerijske čete Milan Kalabić koji je tih godina bio poslat u Nikšić upravo da bi se obračunao sa komitskim pokretom. Isti Kalabić, i njegovi podređeni, su 1924. godine bili odgovorni za okrutno mučenje i ubistvo dvojice vođa Božićne pobune u Nikšiću, crnogorskog majora Šćepana Mijuškovića i njegovog rođaka Stevana. Mijuškovići su izdahnuli u zarobljeništvu u najvećim mukama zbog posljedica prebijanja kundacima pušaka i vrećama pijeska, što su bile metode mučenja Kalabićevog odreda.



Ostalo je zabilježeno da je Mijušković bačen u jamu kod Nikšića, kako bi se prikrio taj zločin.



Na stradanje Zvicera, koje je bilo odraz politike zvaničnog Beograda, dvije godine nakon zločina među prvima je javno ukazao tadašnji poslanik Crnogorske federalističke stranke u Narodnoj skupštini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Savo Vuletić. Njegovo govor je naveden u knjizi dokumenata Šerba Rastodera „Skrivana strana istorije – Crnogorska buna i odmetnički pokret 1918-1929“, označen pod brojem 1739 i naslovljen: Govor Sava Vuletića u Narodnoj skupštini Kraljevine SHS o uzrocima pobune 1918. godine, zločinima nad Zvicerima i Mijuškovićima i teroru vlasti u Crnoj Gori. Izvod dokumenta su “Stenografske beleške Narodne skupštine, XL IV redovni sastanak 27. jula 1925. 603-605”.



Živa lomača



Optužujući tadašnju vladu za represije i sprovođenje terora Vuletić je iznio imena, podatke i kontekst okolnosti pod kojima su Zviceri ubijeni, pojašnjavajući da je sudbina te crnogorske porodice bila tipičan primjer odnosa države prema komitama i odmetnicima koji su vodili gerilski odbor pod geslom za slobodu, pravo i čast Crne Gore, zemlje zbrisane sa geografskih karti voljom dojučerašnje saveznice Srbije i uz blagonaklonost velikih sila.



-Nestao je bio nekakav novac invalidski, koji je prenošen sa Cetinja na Čevo. Kako zli jezici govore taj novac su utajili oni koji su ga nosili u dogovoru sa izvesnim činovnicima.



Pa da bi se to drugačije maskiralo tvrdilo se da su to učinili hajduci među kojima je bio i rečeni Zvicer. Jedan odred žandarma otišao je iza toga sa Cetinja u Cuce sa svojim majorom Kecmanovićem, koji nije bio Crnogorac, a nijesu ni ti žandarmi bili Crnogorci. Familija nesretnog Zvicera bila je premeštena ranije iz svoje kuće u neku drugu i u drugo selo. No bilo je sada naređeno, da se mora povratiti u svoju kuću i to je odmah učinila. Zvicer imađaše u kući: babu, po ocu Đurđu, koja je imala oko 100 godina, majku Anđu od 60 godina, ženu Zagorku od 23 godine, sestru Planu od 20 godina i brata Vidaka od 14 godina – naveo je Vuletić u Skupštini SHS.



U nastavku diskusije kazao je da je oko pola noći između 24. i 25. aprila 1923. došlo “šest žandarma njihovoj kući pod vođstvom nekog Kolakovića, bivšeg austrijskog vahtmajstora”.



-Ušli su u kuću i svu rečenu Zvicerovu čeljad pomlatili i poklali. Samo su ostavili staru Đurđu da gleda kako joj se mrcvare i izdišu unučad Plana i Vidak, snaha joj za sinom Anđa, i snaha za unukom Zagorka. Kada su to zverstvo izvršili nastavljali su dalje. Izveli su Đurđu pred kuću i ovu zapalili, te su svi leševi žrtava u njoj izgoreli. Đurđa je i to gledala!!.. Onda su žandarmi otišli u selo Batu svom majoru Kecmanoviću koji ih je onamo čekao i natrag ih povratio na Cetinje – citatj je iz stenografske bilješke.



Tadašnji federalistički poslanik Vuletić naveo je da je jedan policijski pisar ispitao tu stvar ukratko i na tome je stvar prekinuta.



-Nikakav vlast, pa ni sud, nije dalje istragu vodio. Ovo spada u područje okružnog suda na Cetinju, ali on nije ništa učinio što je morao učiniti po zvaničnoj dužnosti bez obzira na nesrećnu politiku, koja se ovako u Crnoj Gori vodi. Bar sud treba da je nezavisan, ali eto kako je u stvari“ – naveo je Vuletić u izlaganju.



Relativizacija



Uprkos ovim podacima, uoči svake godišnjice sjećanja na stradanje Zvicera inoviraju se pokušaji da zločin svede na navodnu plemensku internu osvetu, i time relativizuju istorijske činjenice koje bjelodano potrđuju da je egzekucija ove porodice bila posljedica odmazde kaznenih ekspedicija režima koji je u godinama bijelog terora sprovodio surovu represiju i gušio svaku vrstu otpora na crnogorskoj teritoriji.



Otpor crnogorskih pobunjenika začet Božićnim ustankom, koje je tadašnja vlast podvodila pod odmetništvo i hajdukovanje, sasvim je ugašen tek 1929. godine.



Prema izvještajima čak i beogradskih medija iz 1923. godine, za vrijeme ,,bijelog terora“ spaljeno je i uništeno više od 5.000 crnogorskih kuća, dok naknadne grube procjene ukazuju da je, u oružanim sukobima protiv pobunjenika, tajnim operacijama ili egzekucijama, ubijeno, otrovano i na druge načine umoreno više od 6.000 ljudi.

Strašni simbol stradanja crnogorskog naroda

U prilog tome govori posljednja sjednica Skupštine opštine koja je prekinuta jer nije postojao kvorum. Indikativno je što je, u momentu kada je predsjednica lokalnog parlamenta Jovana Tošić konstatovala da ne mogu nastaviti rad, u sali bilo samo 11 odbornika od ukupno 34.



Na dnevnom redu sjednice su, pored ostalih tačaka, bile one o imenovanju Bojane Đačić za direktoricu Narodne biblioteke „Stevan Samardžić“, kao i preimenovanju ulica Tivatske i Moše Pijade u ulice Branka Krvavca i Vukomana Tešovića. Prema informacijama našeg lista, upravo su ove teme ,,kamen spoticanja“ odbornicima vlasti, odnosno onima koji dolaze iz prosrpskih partija i predstavnicima stranaka koje se deklarišu kao građanski orijentisane.



Sjednice skupštinskih odbora, takođe, ostaju bez kvoruma zbog nedolazaka pojedinih odbornika vlasti.



<ul><li>Ima puno disonantnih tonova među konstituentima vlasti, naročito kada se radi o tačkama koje se tiču identitetskih pitanja. Na okupu ih drži samo jedna stvar, „podjela kolača“ i držanje pozicija. Takođe, unutar same Nove srpske demokratije postoje dvije struje &#8211; jedna koja je uz predsjednika opštine Darija</li></ul>



Vraneša i druga koja podržava aktuelnog izvršnog direktora Rudnika uglja Milana Lekića &#8211; kazao je izvor Pobjede iz Pljevalja.



SPORENJA I RAZLIKE



Petnaesta redovna sjednica Skupštine opštine Pljevlja u ponedjeljak je prekinuta nakon četiri sata rada, zbog nedostatka kvoruma. Lokalni parlament čine 34 odbornika, od kojih su 25 iz vlasti (15 iz Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Ujedinjene Crne Gore i Pokreta za Pljevlja, po četiri iz Demokratske Crne Gore i Pokreta Evropa sad i po jedan iz Socijalističke narodne partije i Građanskog pokreta Ura).



Zasijedanje je prekinuto nakon pauze koju je dala predsjednica Tošić jer su dva odbornika Demokratske partije socijalista Haris Alavać i Saša Ječmenica, vrijeme predviđeno za diskusiju, iskoristili da ćute za skupštinskom govornicom.



U tom momentu u sali je bilo svega 11 odbornika, većinom iz Demokratske partije socijalista, dva iz Nove srpske demokratije, po jedan iz Evrope sad, Demokratske, Pokreta za Pljevlja i Ujedinjene Crne Gore.



Potom je na Kolegijumu predsjednice Skupštine usaglašeno da sjednica bude nastavljena danas, u 10 sati, ali je zanimljivo da je tom dogovoru prethodila žučna polemika među odbornicima vlasti.



<ul><li>U skupštinskoj pauzi bilo je svađe među njima. Da bi se to prekinulo, održan je Kolegijum i sjednica je zakazana za četvrtak u 10 sati. To nije prvi put da se čimbenici lokalne vlasti spore oko pitanja koja su inicirana iz kabineta predsjednika opštine Darija Vraneša. U ovom slučaju nesaglasje postoji u vezi sa imenovanjem direktorice Biblioteke i promjenom naziva ulica Tivatska i Moše Pijade. Ako se od 25 odbornika vlasti ne može obezbijediti njih 18 da prisustvuje sjednici, koliko je potrebno za kvorum, definitivno je da postoji neka vrsta krize u njihovim redovima &#8211; kazao je izvor Pobjede.</li></ul>



NEIZVJESTAN GLAS



Podsjećamo, prethodno je Odbor za izbor i imenovanja na sjednici, održanoj 9. aprila, podržao prijedlog da dosadašnja v.d. direktorica Biblioteke Bojana Đačić, koju dio zaposlenih optužuje za mobing i da često izdaje neumjesne radne naloge, ostane na čelu te ustanove.



Đačić je u fokus javnosti dospjela 2021. godine kada je bila postavljena za v.d. direktorice Osnovne škole „Ristan Pavlović“ u Pljevljima i smijenjena nakon samo dva dana zbog fotografije sa kokardom i objava na društvenim mrežama.



Njeno imenovanje su podržali predsjednik Odbora iz nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) Božidar Jelovac i članovi Boriša Kankaraš (DF), Jovana Tošić iz Demokratske Crne Gore, Milomir Drobnjak iz Pokreta Evropa sad, Ratko Pejović iz Socijalističke narodne partije.



Međutim, neizvjesno je kako će se odbornici vladajuće koalicije izjasniti danas, ako sjednica bude održana, i da li će svi biti u sali kada se bude odlučivalo o ovoj tački. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, jedan od četiri odbornika Demokrata neće prisustvovati glasanju o imenovanju Đačić.



Slična situacija zabilježena je prošle godine prilikom izglasavanja izmjene Statuta Opštine kojim bi se Dan Pljevalja, umjesto 20. novembra, slavio 27. oktobra na dan Svete Petke. Iako je sa brojnih adresa stiglo upozorenje da je ova promjena ozbiljan atak na civilizacijske vrijednosti istorijskog nasljeđa ovog grada i Crne Gore, Skupština opštine je 28. septembra dala podršku prijedlogu glasovima odbornika Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata.



Odbornici Pokreta Evropa sad napustili su sjednicu uoči glasanja, poručujući da su protiv načina na koji je donijeta odluka, i smatrajući da građani na referendumu treba da odluče kojeg datuma žele da obilježavaju dan grada.



Bijeg funkcionera PES-a u RUP



Slijedeći primjer Demokratske Crne Gore, nekoliko funkcionera Pokreta Evropa sad planira da iz lokalnih preduzeća pređe u energetski sektor, nezvanično saznaje Pobjeda.



<ul><li>&#8220;Bivši direktor Direkcije za izgradnju i razvoj Miroslav Đurišić prešao je na mjesto direktora Proizvodnje, a postoje indicije da će potpredsjednik opštine Pljevlja Darko Gazdić biti direktor sektora Promet u Rudniku, te da će i sekretar za finansije Vladan Aničić nastaviti radni angažman u toj kompaniji. Maltene bijeg kadra PES-a u Rudnik, kao što su nekad činile Demokrate&#8221;, kazao je izvor Pobjede.</li></ul>

Đačić i preimenovanje ulica posvađali vlast u Pljevljima

Foto

Taj novac je Institut zaradio i on se nalazi kod Fonda zdravstva, a Vlada treba da nađe način na koji će se pomoć uplatiti radnicima koji od decembra nisu primili zaradu. Vlada će novac uplatiti na račun Sindikata, kako bi se pomoglo radnicima. Račun Instituta &#8220;Igalo&#8221; je blokiran, pa zbog toga se i ne može uplatiti novac Institutu, jer bi zbog blokade bio povučen za namirenje duga pravnih lica koja su blokirala račun.



Potpredsjednik Vlade i predsjednik Komisije za rešavanje statusa Instituta &#8220;Igalo&#8221; Srđan Pavićević za &#8220;Dan&#8221; je kazao da se nada da će odluka o pomoći Institutu biti na sjednici Vlade.



&#8221; Sva raspoloživa sredstva su upregnuta da se taj problem riješi što prije i što efikasnije za zaposlene, da bi se nastavilo sa spasavanjem i restrukturiranjem Instituta. Tako da ćemo pokušati to da realizujemo u narednim danima&#8221;, rekao je Pavićević.



Istakao je da odluku o pomoći Institutu pripremaju Ministarstvo finansija i Ministarstvo rada, te da ne zna koliki iznos pomoći može da bude. Potvrdio je da su već za usluge zaradili 1,1 milion eura koje su kod Fonda zdravstva.



Izvršni direktor Instituta &#8220;Igalo&#8221; Zoran Kovačević za &#8220;Dan&#8221; je kazao da je dobio uvjeravanja da će u vremenu dok se usvoji plan spasavanja, isplatiti pomoć zaposlenima u smislu obezbjeđenja egzistencije i opstanka rada Instituta.



&#8221; Čuvanjem egzistencije radnika čuva se i zdravlje pacijenata koji su na liječenju i pacijenata koji tek treba da dođu. Zaposlenima je prihvatljivo da im se isplati pomoć preko Sindikata, dok se ne donesu mjere koje bi oslobodile račun Instituta od blokade. Prema mojim informacijama, odluka o isplati pomoći bi trebalo da bude donesena u četvrtak. Sačekaćemo informaciju od Vlade&#8221;, rekao je Kovačević.



Istakao je da je pričao sa zaposlenima i da su svi rekli da će sačekati još danas da vide hoće li biti pomoći ili ne.



&#8221; Ako se uplati novac, nema štraja, a ako se ne uplati, slijedi obustava rada&#8221;, rekao je Kovačević.



On je takođe saopštio da imaju 1,1 milion eura zarađenih kod Fonda zdravstva, ali da ne zna koliko će novca Vlada uplatiti za radnike. Zaposleni su poslednju platu primili u decembru i to je bila plata za novembar. Zarada za prethodni mjesec u Institutu se isplaćuje do 20. u mjesecu.



&#8221; Uplata Vlade će biti u formi pomoći, a kasnije ćemo vidjeti kako će se to sve regulisati. Očekivanja su da se na račun Sindikata uplati 1,1 milion eura&#8221;, rekao je Kovačević.



Predsjednica Sindikata Instituta &#8220;Igalo&#8221; Marija Obradović je takođe kazala da imaju obećanja da će novac biti uplaćen, te da čekaju da vide šta će biti sa uplatom, pa će onda donijeti konačnu odluku o štrajku.



Sindikat je najprije donio odluku da stupaju u štrajk 25. marta, međutim, nakon što im je Komisija za rešavanje statusa Instituta predstavila plan za to preduzeće, odlučili su da odlože štrajk do 25. aprila. U međuvremenu se nije ništa realizovalo po pitanju rješavanja statusa Instituta i radnici nisu primili nijednu platu. Zbog toga su sada samo ostali pri prethodnoj odluci, ali čekaju da vide hoće li Vlada uplatiti novac, kako ne bi došlo do štrajka.

Vlada sprema 1,1 milion eura kako bi spriječila štrajk u Institutu Igalo

Za drvnu industriju na Kosovu odavno je poznato da se oslanja na sirovinu nabavljenu na razne načine iz Crne Gore.



Prema saznanjima Portala RTCG, crnogorska policija raspolaže sa vrlo preciznim operativnim podacima koji ukazuju na to koja su lica i koje firme uključene u ovu vrstu prekograničnog šverca.



Policija takođe veoma pouzdano zna kojim ilegalnim putevima se kreću kamioni sa drvnom građom, ako se žele zaobići granični prelazi, kao i u kojim mjestima se sastaju šverceri i lageruje oblovina uvezena iz Crne Gore.



&#8220;Selo Boge je i u ovoj priči nezaobilazno. Koordinate ovog sela na čijem području se vrlo intenzivno odvija šverc drvne građe i ilegalna sječa šuma je 2230-3169. Planinski prevoj gdje se sastaju šverceri i gdje se lareguje roba na kartama je označen pod nazivom Cafa e desmoreve. Crnogorskoj policiji nije nepoznato da se ti poslovi rade u dosluhu sa našim državljanima. Zna se takođe da se najčešće radi o stanovnicima Rožaja i Berana“, kaže sagovornik RTCG, upoznat sa detaljima ovih poslova. 



Prema njegovim riječima, u svakom pogledu švercerski najzanimljivije selo Bandžov, policijski je interesantno i sa aspekta šverca drvne građe.



&#8220;Iz tog sela, sa teritorije Crne Gore, drvo se transportuje na teritoriju Kosova, preko planine Hajle, u neka mjesta u blizini Peći“, kaže sagovornik RTCG, inače policijski službenik.



Najvažnija tačka do koje stiže drvna građa na Kosovu je selo Raušići, gdje se praktično lageruje sva roba koja dolazi iz Crne Gore.



&#8220;Na teritoriji tog sela se nalazi jedna pilana. Poznat je i njen vlasnik. On je jedan je od glavnih organizatora ilegalnih poslova u vezi sa drvnom građom iz Crne Gore“, priča sagovornik Portala RTCG.



Drugi značajan kosovski Albanac preko kojeg se odvija šverc drvne građe je iz sela Hadžovići.



Drvna građa se ako je prerađena u dasku, čiji izvoz je dozvoljen, švercuje kamionima preko legalnih graničnih prelaza.



&#8220;Kada je to rizično i kada su pojačane kontrole na graničnim prelazima, onda se koriste ilegalni, zaobilazni putevi. Jedan od tih puteva kojim se zaobilazi Kula, izlazi u selo Radavac kod Peći. Tim putem je moguće da prođe i šleper. Naravno, u periodu kada nema snijega“, kaže taj policajac.



Drugi put kojim takođe šleperi sa drvnom građom mogu preći iz Crne Gore na Kosovo vodi preko Bjeluha na Čakoru.



&#8220;Ako se i taj put želi zaobići, onda na Čakoru postoje još dva ilegalna puta kuda mogu ići kamioni“, priča taj policajac.



Velika koncentracija kamiona natovarenih drvnom građom iz Crne Gore policijski se bilježi na jednoj raskrsnici u selu Vitomirica kod Peći, a najčešće se radi o kamionima kamioni sa registarskim oznakama Berana, Rožaja, Žabljaka i Pljevalja“, kaže ovaj sagovornik.



<img width="100%" alt="Jedno od mjesta gdje se sastaju šverceri " src="https://rtcg.me/upload//media/2024/3/24/22/23/227/1701850/resize/1701853/sverc2_675x900">Jedno od mjesta gdje se sastaju šverceri (Foto: Privatna arhiva)



Portal RTCG nedavno je pisao o tome da drvo iz Rožaja i dalje predsatvlja glavnu sirovinu za industriju na Kosovu,&nbsp; i&nbsp; da se prema Kosovu u svakom trenutku izveze mnogo više nego što je doznačeno za sječu na teritoriji te sjeverne opštine.



Kubik prerađene daske u Crnoj Gori košta 190 eura, dok se na Kosovu prodaje za 270 eura.



&#8220;Postoji firma u Rožajama koja završava papire za izvoz i onima koji nisu koncesionari i koji nemaju ulaz ili dokaz o porijeklu drveta, a bez problema ga izvoze i prodaju na području Kosova po toj cijeni. To je već posao za carinu i policiju“, kazao je jedan od drvoprerađivača.



Prema njegovim riječima, drvo se na Kosovu najčešće prerađuje u lamperiju koja se dalje izvozi prema Grčkoj.&nbsp;



&#8220;Pravo pitanje je zašto se u Crnoj Gori ne razvija finalna proizvodnja drveta? Crna Gora bi mnogo više imala koristi da razvija finalnu proizvodnju makar u vidu lamperije ili patosa, nego da ovako pojedinci nekotrolisano izvoze dasku na Kosovo, ili ilegalnim putevima oblovinu, a da je onda kosovski privrednici po mnogo većim cijenama izvoze dalje prema Grčkoj“, objašnjava ovaj preduzetnik.&nbsp;

Policija istražuje: Šverc ne prestaje, drvna građa još ide prema Kosovu

Zakon je najnoviji korak u, kako kritičari kažu, pokušaju vlade premijera Roberta Fica da pojača kontrolu nad institucijama u zemlji.&nbsp;



&#8220;RTVS ne može biti objektivan jer je u sporu s vladom&#8221;



Fico, koji je prošle godine po četvrti put postao premijer nakon nekoliko godina u opoziciji, kritikovao je u to vrijeme javni servis smatrajući&nbsp;ga pristranim.&nbsp;&#8220;Stanje u RTVS je neodrživo&#8221;, rekao je Fico na konferenciji za novinare.



&#8220;(Ona) realno ne može biti objektivna jer je u sporu sa slovačkom vladom. Time se krši osnovno ljudsko pravo građana Slovačke da na raspolaganju imaju objektivne informacije&#8221;.&nbsp;



Ficova vlada već je zatvorila&nbsp;kancelariju posebnog antikorupcijskog tužioca, smijenila čelnike policije i tajne službe i odmakla vanjsku politiku od čvrste podrške Ukrajini. Evropska radiodifuzna unija (EBU) objavila je da nacrt zakona efektivno zamjenjuje &#8220;cijenjeni javni servis&#8221; i prijeti njegovoj nezavisnosti.



Ministarka kulture Martina Šimkovičova, koja je prethodno radila na toj televiziji i poznata je po širenju teorija zavjere, glavna je autorka zakona.&nbsp;



Nevladina udruženja najavljuju da će se obratiti EK-u i EP-u



Prema novom zakonu, za koji se očekuje da će ga parlament odobriti, direktor&nbsp;RTVS-a biće smijenjen nekoliko godina prije isteka mandata, a zamijeniće ga deveteročlani&nbsp;savjet koji će s vremenom izabrati novog. &nbsp;



Ministarstva kulture predložiće četiri člana u Savjet, dok će ostali biti stručnjaci koje će imenovati parlament.&nbsp;



Osnovaće se i programski odbor za nadzor sadržaja, što kritičari nazivaju nametanjem cenzure.&nbsp;Slovačka opozicija žestoko kritikuje zakon i optužuje vlast da javni servis RTVS pokušava zamijeniti svojim propagandnim medijem.



Nekoliko nevladinih&nbsp;organizacija već je najavilo da će se obratiti Evropskoj komisiji i Evropskom parlamentu u vezi s nacrtom zakona o javnom emiteru. Žele skrenuti pažnju na kontroverzne planove vlade koji su, po njima, u suprotnosti s novim evropskim zakonom o slobodi medija, javlja agencija TASR.

Fico gasi slovački javni servis: Želi pojačati kontrolu u zemlji

20240424221043_830789

Nacrt rezolucije podržalo je 13 članica Savjeta bezbjednosti UN, dok je Kina bila uzdržana.



&#8220;To je smejurija od rezolucije&#8221;, rekao je stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja uoči glasanja, prenosi &#8220;Srna&#8221;.



Savjet bezbjednosti UN odbacio je amandman Rusije i Kine na ovaj nacrt rezolucije.



Amandman je podržalo sedam članica Savjeta bezbjednosti UN, uključujući Rusiju i Kinu, sedam je bilo protiv uključujući Ameriku, Francusku i Britaniju, dok je Švajcarska bila uzdržana, prenosi ruska novinska agencija TASS.



Prema amandmanu koji su predložile Rusija i Kina, Savjet bezbjednosti UN poziva sve države da &#8220;preduzmu hitne mjere za sprečavanje trajnog raspoređenja oružja u svemir&#8221; i traži da kroz pregovore dođe do relevantnog multilateralnog sporazuma.



&#8220;To je upravo ono što velika većina država sada očekuje od Savjeta bezbjednosti UN. Pozivamo sve odgovorne učesnike u svemirskim aktivnostima da podrže naš prijedlog&#8221;, rekao je Nebenzja.



Nacrt rezolucije predložili su Amerika i Japan nakon skoro šest sedmica pregovora.

Rusija stavila veto u Savjetu bezbjednosti UN

pariz_591x900

Ministar unutrašnjih poslova Žerar Darmanin je saopštio da će se zona zabrane letova prostirati u radijusu od 150 kilometara oko Pariza.



Predsjednik operatera koji posjeduje i upravlja pariskim međunarodnim aerodromima Aeroports de Paris Augustin de Romanet rekao je na radiju Frans Info da su sve avio-kompanije unaprijed upozorene o zatvaranju i rečeno im je da će morati da lete oko ograničenog vazdušnog prostora tokom trajanja ceremonije otvaranja.



Najmanje jedan francuski vojni AVAKS avion nadziraće nebo tokom Olimpijade, koristeći svoj moćni radar da prati bilo kakve potencijalne prijetnje iz vazduha, rekao je komandant francuske AVAKS eskadrile za Asošijeted pres.



Drugi vojni avioni mogu da se podese da presreću sve neovlašćene letove koji ulaze u ograničeni vazdušni prostor.



Ceremonija otvaranja Olimpijskih igara u Parizu koja se po prvi put neće održati na stadionu već treba da se održi na rijeci Seni predstavlja najteži pojedinačni bezbjednosni izazov za organizatore Igara u Parizu, pošto se očekuje prisustvo oko 320.000 ljudi, kao i mnoštva stranih zvaničnika.

Nebo nad Parizom će biti zona zabrane letova zbog bezbjednosti tokom otvaranja Olimpijade

hands of a surgeon and assistant close-up during the operation. I manipulate instruments during a pediatric urological operation. Stage of surgical tr

“Oni su me učinili invalidom; Moram biti na hormonskoj terapiji do kraja života. Istovremeno, veoma loše utiče na moje mentalno zdravlje. Muškarci jako dobro znaju o čemu govorim“, kaže danas 34-godišnji muškarac kojem su prije jedanaest godina u UKC Ljubljana odstranjeni testis. Imao je tumor na njemu, ali je bio benigni, a ne kancerogen, kako je vjerovao godinama. Tako je ostao bez jedinog funkcionalnog testisa, jer je drugi već bio slabo razvijen, a u oktobru 2014. godine, zbog straha od širenja raka, preventivno mu je izvađen I DRUGI.



Nije znao da je tumor benigni Zbog teške, čak i tragične ljekarske greške koja mu je obilježila život, odlučio je da tuži ljubljanski klinički centar. Tražio je ukupno 450.000 eura odštete za psihičke i fizičke bolove, kao i za pretrpljeni strah. Okružna sutkinja Ksenija Zelhofer Orehek je , tri i po godine nakon podnošenja tužbe, privremenim rješenjem odlučila da je osnovana, a o visini štete sud će odlučiti pravosnažnom presudom. Stranke se i dalje mogu žaliti na privremenu odluku. UKC insistira da su radili samo za dobrobit pacijenta.



Bilo je to u julu 2013. godine kada je mladić neposredno pred kraj studija posjetio ljekara zbog bolova u predjelu desnog testisa. U avgustu je specijalist urolog opipao kvržicu za koju se pretpostavljalo da je kancerogena, a dijagnoza je za njega bila opasna po život. „Testis će morati da se ukloni zbog tumora“, bio je jasan ljekar. Zbog atrofičnog, osušenog lijevog testisa, prvo ga je uputio na ginekološku kliniku na vađenje sjemena, kako bi jednog dana ipak mogao imati dijete, ako tako odluči. Zamrznuli su spermu za devet vještačkih oplodnji, njen kvalitet je bio dobar. Na urološkom konzilijumu na Institutu za onkologiju saopšteno mu je da mu je tumor u prvoj fazi uspješno uklonjen, te da mu nije potrebna hemoterapija ili zračenje. Nakon operacije, test je pokazao da se radi o bezopasnoj kvržici.



“Bila sam tako srećna što rak nije uznapredovao. Nisam ni sumnjao da je u pitanju benigni tumor“, objasnio je tokom suđenja. Dugi niz godina se bojao da će se rak vratiti, zbog čega je odlučio da iz predostrožnosti odstrani lijevi smežurani testis. Hirurg i onkolog su mu već rekli da ima epidermoidnu cistu, ali kao laik nije znao šta to znači.



Nema sumnje u pričinjenu štetu “Sud je utvrdio da tužiocu nisu na adekvatan način predočene sve mogućnosti za operativnu intervenciju. Na osnovu uvjerljivog iskaza tužioca i njegovog partnera, sud smatra da dijagnoza nije obrazložena na adekvatan način da bi pacijent razumio njen sadržaj“, navodi se u privremenoj presudi. Dakle, tužilac se na intervenciju nije odlučio na osnovu svjesnog, informisanog i slobodnog pristanka.



“Za nastalu štetu saznao je tek u oktobru 2019. godine. Do tada je mislio da boluje od malignog raka, jer mu niko nije objasnio dijagnozu”, navodi se u privremenoj presudi.



Prema riječima advokatice Olivere Gomboc, njenom klijentu je pričinjena nenadoknadiva šteta. Godinama je živio u strahu da će se rak vratiti (iako ga nikada nije imao!). On i njegova partnerka nisu se odlučili na dijete jer su se bojali da će odrasti bez oca. Dijete ne može dobiti prirodnim putem, a nakon operacija je pretrpio i nepotrebne fizičke bolove. Dugoročne posljedice ima i zbog hormonske terapije koju će morati da prima do kraja života piše Dnevnik.