“Da bismo završili pristupne pregovore i zatvarali pregovaračka poglavlja, moramo da imamo ubjedljive rezultate i istaknute napretke u svih 33 oblasti u kojima se sprovode ili bi trebalo da se sprovode reforme. Nažalost, ovaj izvještaj je potvrda da je još jedna godina izgubljena bez napredovanja”, navela je u komentaru Izvještaja, koji je dostavila Anteni M.

Srednja ocjena najnovijeg izvještaja EK za Crnu Goru je 3.12 i niža je od prošlogodišnje koja je bila 3.15, dodaje Bajramspahić. 

“Najgora ocjena u osam godina od kada se izvještaj može pretvoriti u brojke, ostaje iz 2021. godine, kada je bila 3.03. Kvalitativno, vrlo su oštre ocjene za pregovaračka poglavlja 23 i 24 i nedostatak rezultata u ova dva poglavlja drži u blokadi sva ostala. U najnovijem izvještaju Evropske komisije, državna uprava ponovo nije imala ni jednu peticu, ili drugim riječima, ni u jednom pregovaračkom poglavlju (PP) nije zablistala.

Cilj je naravno da dobijemo što više najviših ocjena. Od 33 poglavlja, dobili smo četiri četvorke, jednu manje nego prošle godine kada ih je bilo pet:

Dvije su „potvrđene“ od prethodne godine tj. zadržane na istom nivou.To su PP 25 Nauka i istraživanje i PP 31 Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika EU.

Ova dva poglavlja se drže na stabilnom nivou, a poglavlje 31 nas spašava da pogled na Crnu Goru ne bude još mnogo negativniji i obezbjeđuje da ostanemo u procesu. Očekuje se da u narednom periodu zadržimo kurs usklađenosti vanjske i bezbjednosne politike sa EU, unaprijedimo sprovođenje restriktivnih mjera i smanjimo prostor za strani uticaj, manipulacije, dezinformacije i hibridne prijetnje.

Dvije četvorke su nove u odnosu na prethodnu godinu i ta dva poglavlja su jedina nagrađena i zavrijedila pažnju Evropske unije (PP 7 Pravo intelektualne svojine i PP 14 Saobraćajna politika).

Zanimljivo je da je poglavlje Saobraćaj nastavilo uspon. Nakon što je dvije godine (2020. i 2021.) bilo među najgorim poglavljima u cijelim pregovorima, prošle godine su podigli ocjenu sa 2 na 3, a ove sa 3 na 4″, navodi ona i dodaje: 

“Međutim, tri četvorke koje smo imali prošle godine su smanjene na trojke i to je faktički pad koji je snizio srednju ocjenu cijelog izvještaja. Nazadak ili ocjena niže je u: PP 5 Javne nabavke, PP 12 Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosantarni nadzor i PP 30 Vanjski odnosi. U njima preporuke koje su date prošle godine još uvijek nisu ispunjene.

U okviru poglavlja Vanjski odnosi od Crne Gore se očekuje da nastavi da sprovodi mjere u vezi sa Zajedničkim regionalnim tržištem, da osigura „konstruktivno učešće“ u aktivnostima u okviru CEFTE i da usvoji izmjene i dopune Zakona o međunarodnoj razvojnoj saradnji i upućivanju međunarodne humanitarne pomoći.

Svih preostalih dvadeset devet poglavlja ima ocjenu trojku i to su poglavlja koja „puze“, stagniraju ili u kojima stanje nije „ni tragično ni uspješno“. Tu razlikujemo dvije nijanse trojki  – preciznije rečeno imamo 15 poglavlja u kojima je „ograničeni“ napredak, ona su najlošija u cijelim pregovorima i 14 poglavlja u kojima je „neki“ napredak. Ovo potvrđuje da je ustajalo stanje u pristupnim pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom.

Unutar trojki, bile su dvije promjene u odnosu na prošlu godinu. Na primjer, PP 24  Pravda, sloboda, bezbjednost je dobilo slabiju trojku nego prošle godine, odnosno spuštena je ocjena sa „nekog napretka“ na „ograničeni“, dok je PP 33 Finansijske i budžetske odredbe i PP 29 Carinska unija imalo obrnutu situaciju, sa „slabije“ na „jaču“ trojku”, navodi Bajramspahić. 

Poglavlje 24, koje vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova, je nekoliko godina za nijansu bilo bolje od poglavlja 23, koje vodi Ministarstvo pravde, a sada su na istom nezadovoljavajućem nivou.

“Ako bi se nastavilo ovim tempom, sa trojkama u 90% pregovaračkih poglavlja, kraj pregovora ne bi bio na vidiku, ni uz najbolje geostrateške okolnosti.

U ovogodišnjem izvještaju nemamo dvojki (ocjena „nema napretka“) ni jedinica („nazadovanje“).

Kada posmatramo dinamiku pregovora i entuzijazam, najviše četvorki u pregovorima smo imali 2016. godine i tada ih je bilo osam, duplo više nego ove godine. Pregled četvorki u pregovorima: 2015 (6), 2016 (8), 2017 (nije bilo izvještaja), 2018 (7) 2019 (4) 2020 (7) 2021 (2).

Najviše ocjena smo pokvarili na prelazu iz 2020. u 2021. Međutim, ključni problem je što su ta poglavlja ostala zaglavljena na tom nivou i više se nisu vratila na pređašnje stanje. To su pregovaračka poglavlja: 6 Privredno pravo, 9 Finansijske usluge, 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj, 16 Porezi, 19 Socijalna politika i zapošljavanje.

Treba imati u vidu i da su tri poglavlja već privremeno zatvorena poglavlja (PP 25 – Nauka i istraživanje, PP 26 – Obrazovanje i kultura i PP 30 – Vanjski odnosi). Ona se i dalje prate jer u slučaju nazadovanja države u drugim oblastima, mogu da budu opet otvorena. Poglavlja 25 i 26 su otvorena i zatvorena u istom danu, 18. decembra 2012. godine odnosno 15. aprila 2013. godine, nije bilo mjerila za otvaranje i zatvaranje, jer nema akija za usklađivanje sa EU.

Obaveze koje imamo u pregovorima nisu apstraktne, vrlo su jasne i u korist su građana i razvoja društva pa isključivo zbog građana treba da budu sprovedene. Reforme u svim ovim poglavljima bi transformisale Crnu Goru i učinile kvalitet života evropskim”, doaje ona. 

Izvještaj sadrži ocjene, preporuke i smjernice koje treba što prije prevesti u Akcioni plan i usmjeriti kapacitete cijele Vlade i društva u cjelini na rad na reformama pod evropskim okriljem i u saradnji sa evropskim ekspertima, poručuje Bajramspahić. 

“U sažetku, na početku svakog poglavlja, su navedena ukratko po dva tri prioriteta čije ispunjenje bi do sljedeće godine moglo da popravi ocjene i da zamah pregovorima.

Dobro bi bilo da u narednom periodu imamo u javnosti veću vidljivost svih šefova radnih grupa i učestalije izvještavanje o preduzetim aktivnostima, ispunjenim i neispunjenim mjerilima, kao i o podnijetoj odgovornosti za rezultate ili njihov nedostatak. Guranje problema pod tepih, izgnorisanje kritika i selektivno čitanje izvještaja neće pomoći da sljedeće godine imamo bolji izvještaj.

Predstavnici vlasti prave vještačku razliku između tehničkih i suštinskih segmenata pregovora a izvještaj pokazuje da ne ispunjavaju ni jedne ni druge. Kao što se vidi po imenima poglavlja, radi se o stručnim oblastima a ne dnevno-političkim i populističkim temama koje dominiraju u stranačkim raspravama. Za rad na reformama je neophodna profesionalizacija javne uprave, primjena principa meritokratije tj. imenovanja i postavljenja na osnovu zasluga, znanja, vještina i sposobnosti. Samo takvi ljudi će moći da pokrenu, osmisle i dosljedno sprovedu sistemska unapređenja.

Ulazimo u trku sa vremenom. Imamo još jedan mali prozor da nešto uradimo do izbora za Evropski parlament koji su 6-9. juna 2024. godine, dakle imamo šest mjeseci da ispunimo prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24 i pokušamo da napravimo zapažene rezultate u nekoliko poglavlja koja bi mogli da kandidujemo za zatvaranje.

Da bi vlast uvela Crnu Goru u EU u roku koji je objavila, morali bi godišnje da zatvaramo u prosjeku deset poglavlja. To je veoma ambiciozno ali bi bio veliki uspjeh da dobijemo završna mjerila za poglavlja o vladavini prava i zatvorimo nekoliko do juna, to bi obnovilo energiju i vratilo nas ključnim pitanjima”, poručuje Bajramspahić.