Ove godine, svih šest predsjednika iz regiona prisustvovali su sastanku. Ovi neformalni susreti redovno se održavaju u kontekstu unaprjeđene saradnje sa partnerima sa Zapadnog Balkana u oblasti spoljne politike.

Takođe, pružaju priliku za razmjenu stavova o izazovima u regionu i njegovoj evropskoj budućnosti.

Razgovor se ticao trenutnih globalnih geopolitičkih izazova koji dominiraju dnevnim redom UN ove nedjelje, a fokusirao se takođe na proširenje EU i ideje o postepenom integrisanju partnera u Evropsku uniju.

Visoki predstavnik Borelj i lideri Zapadnog Balkana razgovarali su o tome kako zajedno riješiti štetne posljedice rata Rusije protiv Ukrajine po cijene hrane i energije, kao i po stabilnost i bezbjednost u Evropi i svijetu.

Povezani članci

Politika

Prijem Crne Gore u EU bio bi pozitivan ,,virus“ za sve na Zapadnom Balkanu

Politika

Dokaz dobrih namjera, ali i odsustva jedinstvene strategije unutar EU

Visoki predstavnik Borelj istakao je podršku koju EU pruža zemljama Zapadnog Balkana u potpunom povezivanju regiona sa svojim inicijativama za ublažavanje uticaja ruske agresije, kao i u suočavanju sa drugim izazovima, uključujući energetsku bezbjednost, bezbjednost hrane i klimatske promjene.

Borelj je istakao važnost bliske saradnje u multilateralnim forumima. U tom kontekstu, podsjetio je da Evropska unija računa na sve zemlje kandidate kao pouzdane partnere i u oblasti spoljne politike, bezbjednosti i odbrane, uključujući usklađivanje sa odlukama EU u tim domenima.

Sastanak je takođe bio prilika da se razgovara o očekivanjima u vezi sa pristupanjem EU u trenutku kada je politika proširenja EU dobila novi zamah.

Predsednik Albanije Bajram Begaj, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, predsjednica Kosova Vjosa Osmani-Sadriu, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovali su na sastanku.