Intervju s Papom je vođen krajem jula za biografiju koju će izdati Penguin Peru. Prvi djelovi intervjua su bili objavljeni prošlu nedjelju.

Lav, koji je u maju postao prvi papa iz SAD-a, izrazio je u intervjuu, među ostalim, zabrinutost zbog političke klime u svojoj rodnoj zemlji, ali se, karakterno suzdržaniji od svog prethodnika, suzdržao direktno kritikovati predsjednika Donalda Trampa.

Odnos prema politici i međunarodnim sukobima

“Ne namjeravam se miješati u dvostranačku politiku. Postoje važna pitanja koja se mogu pokrenuti, ali bi za papu bilo nemoguće miješati se u politike pojedinih zemalja širom svijeta”, rekao je Lav.

Kazao je da još nije razgovarao s Trampom, ali je jasno dao do znanja da je zabrinut zbog obračuna administracije s migrantima kada se u maju sastao s američkim potpredsjednikom Džems Dejvid Vensom.

Povezani članci

Politika

Milatović čestitao papi Lavu XIV: Radujem se nastavku saradnje i daljem produbljivanju naših prijateljskih odnosa

“Razgovarao sam o ljudskom dostojanstvu i koliko je to važno za sve ljude, gdje god se rodili”, rekao je Papa o tom sastanku.

Poglavar Rimokatoličke Crkve takođe je izrazio zabrinutost zbog ratnih sukoba, posebno u Gazi, i humanitarne situacije u toj enklavi.

Govorio o Gazi, nije rekao da se radi o genocidu

I juče je osudio kao “neprihvatljive” uslove s kojima se suočavaju Palestinci u Gazi, pozvao na oslobađanje talaca, obnovio svoj poziv na primirje i postizanje rješenja sukoba putem diplomatije i pregovora.

Izrazio je “svoju duboku bliskost s palestinskim narodom u Gazi, koji i dalje živi u strahu i preživljava u neprihvatljivim uslovima, ponovno prisiljen napustiti svoju zemlju”.

Pozvao je vjernike da mu se pridruže u molitvi “kako bi uskoro svanula zora mira i pravde”.

Papa Lav se, međutim, suzdržao od ocjene da je Izrael tamo počinio genocid.

“Sve više i više se razbacujemo s riječju genocid. Sveta Stolica ne vjeruje da u ovom trenutku možemo dati bilo kakvu izjavu o tome”, rekao je Lav.

Oštro osudio skandale seksualnog zlostavljanja u Crkvi

Poput Franja, Lav je u razgovoru takođe oštro osudio skandale seksualnog zlostavljanja u Crkvi, ali je takođe izrazio zabrinutost zbog lažnih optužbi protiv sveštenika.

O skandalima zlostavljanja, koji su naštetili ugledu Crkve kao moralnog stupa, Papa je rekao da se prema žrtvama “mora postupati s velikim poštovanjem i razumijevanjem da oni koji su patili nose te rane cijeli život”.

Dodao je da statistike pokazuju da preko 90 odsto ljudi koji istupe i iznesu optužbe jesu zapravo žrtve, ali da je bilo i dokazanih slučajeva lažnih optužbi.

Nastavak dijaloga s Kinom

Za vrijeme Franjovog pontifikata postignut je 2018. sporazum s Kinom kojim je uređeno sporazumno imenovanje biskupa u Kini između Pape i službenog Pekinga.

Iako pojedinosti tog dogovora nikada nisu objavljene, među pripadnicima neslužbene crkve, koji su uprkos progonima ostali vjerni Vatikanu, raste zabrinutost da bi ih Sveta Stolica mogla ostaviti po strani. Kritičari su postavili pitanje zašto bi Crkva dobrovoljno sarađivala s kineskom vladom, koja je pod vodstvom Si Đinpinga dodatno ograničila vjerske slobode. Najviše kritika došlo je upravo iz katoličkih krugova.

Sporazum je obnovljen 2020. i 2022., a prošle godine u oktobru obje strane dogovorile su njegovo produženje na još četiri godine.

“Dugoročno gledajući, ne mogu reći da je to ono što ću ili neću učiniti”, rekao je Lav o tom sporazumu. “Kratkoročno gledajući, nastaviću politiku koju Sveta Stolica sprovodi već neko vrijeme”, dodao je Lav.

Zadržaće otvorenost prema LGBT katolicima i većoj ulozi žena

Ponovio je da će zadržati Franjovu otvorenost prema LGBT katolicima i većoj ulozi žena na pozicijama u Vatikanu, ali kada je riječ o rođenju žena, Lav je jasan: “U ovom trenutku nemam namjeru mijenjati nauk Crkve po tom pitanju”.

Sličan je odgovor dao po pitanju istospolnih brakova. “Pojedinci će biti prihvaćeni i primljeni. Nauk Crkve će se nastaviti kao i što je bio do sada i to je sve što za sada mogu o tome reći”, rekao je Papa.

Lav se takođe osvrnuo na finansijske probleme Vatikana, koji uključuju proračunski manjak od 83 milijuna eura i puno veći finansijski jaz u penzionom fondu. Papa je rekao da se finansiranje poboljšava.

“Ne mislim da je kriza završila, ali ne gubim san zbog toga”, rekao je papa.