Biljana Papović iz CDT smatra da većina formirana nakon parlamentarnih izbora 2020. godine nije ispunila obećanje dato građanima/kama o uvođenju pravednog i na znanju baziranog sistema zapošljavanja, već je onu pogubnu logiku “jedan zaposleni, četiri glasa” dodatno usavršila i podigla na jedan viši nivo.
-I umjesto da na sceni imamo uvođenje novih instrumenata koji znače osvajanje većeg stepena demokratije u izbornim procesima, umjesto da se politička moć koristi za napredak društva, ona ostaje mehanizam bizarne logike pretvaranja građana u glasačku mašinu i smanjenja njihovih političkih sloboda. Paralelno sa opstrukcijom izborne reforme dodatan udar na demokratske principe je zadat i propašću reforme javne uprave čiji je značajan dio reforma sistema zapošljavanja u državnoj upravi i preduzećima u državnom vlasništvu – navodi Papović.
Stupanjem na snagu novog Zakona o finansiranju političkih subjekata početkom 2020. godine,navodi Papović, državna preduzeća oslobođena su zabrane zapošljavanja u izbornoj kampanji.
-Time je otvoren prostor da bez ikakvih ograničenja i kontrole, preduzeća postanu novi depoi partijskih kadrova. Promjenom vlasti, ova odredba zakona ostala je nepromijenjena, dok su preduzeća pretrpjela novi talas politizacije. Nakon ove intervencije, moglo se nesmetano pristupiti punjenju državnih kompanija partijskim uhljebima i u toku izbornih kampanja, a i van njih. Kada govorimo o onim organima i institucijama za koje zabrana zapošljavanja i dalje važi, dostupni mehanizmi kontrole zapošljavanja u toku kampanje, koje sprovodi Agencija za sprječavanje korupcije, godinama unazad nisu dali rezultate, pa je maligna pojava nagrađivanja partijskih aktivista „državnim poslom“ u javnosti postala potpuno prihvatljiva – ističe Papović.
Da postoji namjera prikrivanja ovih pojava svjedoči i činjenica da nam Vlada, odnosno Ministarstvo finansija mjesecima uskraćuje podatke o broju zaposlenih u državi, pojasnila je ona.
-Nije nam pomogla ni činjenica što smo kao članovi Savjeta za reformu javne uprave tražili ove podatke i insistirali da oni budu transparentni. Ministarstvo finansija nije ih učinilo dostupnim iako ga je na to obavezivao zaključak Savjeta za reformu javne uprave iz novembru 2022. Ovo je samo još jedan u nizu primjera da mnoga vladina tijela postoje samo na papiru i da političari mogu raditi šta god žele da bi ostvarili svoje parcijalne političke interese, što može imati nesagledive dugoročne posljedice na razvoj demokratskih procesa i društva uopšte – zaključuje Papović.
