“Drugi dio problema nastaje u komunikaciji nadležnih službi, zdravstvenih i drugih ustanova, zbog čega činjenica smrti nekih lica nije pravovremeno evidentirana. Zakon propisuje obavezu ljekara da potvrdu o smrti dostavi MUP-u, ali ne propisuje sankciju za neispunjavanje te obaveze”, navodi se u saopštenju.
Dodaju da takođe nijesu rijetki slučajevi da su građani prijavili činjenicu smrti ili je ona uredno konstatovana od strane ljekara/ke, ali ta informacija nije proslijeđena MUP-u, pa nije bilo pravnog osnova za pasiviziranje odnosno brisanje iz biračkog spiska.
“Ostaje otvoreno pitanje šta je sa građanima koji preminu u inostranstvu, a država Crna Gora o tome ne dobije zvaničnu potvrdu”, navode iz CDT-a.
Zato je, ističu, potrebno kreirati sistem kaznene politike za građane koji ne prijavljuju preminule članove porodice i za institucije koje neažurno vode ove evidencije.
Preporučeno
“Potrebno je da državne institucije koje obavljaju ovaj dio posla značajno poboljšaju komunikaciju, kako bi se, stvaranjem adekvatnog pravnog osnova, pravovremeno iz biračkog spiska brisali preminuli građani. Takođe, potrebno je dodatno pojačati kontrolu postupanja MUP-a na osnovu dokumenata koje mu redovno dostavljaju zdravstvene institucije”, zaključuju iz CDT-a.