U izjavi za Pobjedu, Vlahović navodi kako je lista situacija, izjava i postupaka ovog mađarskog diplomate, u kojima bi se mogla prepoznati njegova pristrasnost, podugačka.

Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora podsjeća, takođe, da u mnogim evropskim krugovima, još od Varheljijevog imenovanja na čelu Komesarijata za proširenje i dobrosusjedske odnose, postoji skepsa u pogledu toga koga on zapravo predstavlja, u čije ime govori i kakvi su motivi i namjere njegovog, kako je rekao, selektivnog i arbitrarnog pristupa pojedinim zemljama Zapadnog Balkana.

– I u našem crnogorskom slučaju se lako mogu identifikovati situacije kada su izjave i nastupi gospodina Varheljija više ličili na interpretaciju ili opravdanje politike zvaničnog Beograda, nego na autentični i nepristrasni evropski stav. Nije ni čudo što se takvo Varheljijevo pozicioniranje vrlo svidjelo novim vlastima u Crnoj Gori i njima naklonjenim medijima. Lako ćemo se sjetiti sa koliko su negativne energije i iskonstruisanih optužbi i napada propratili svako, pa i najdobronamjernije podsjećanje ili upit da li su poruke koje su nam dolazile od komesara zaista u skladu sa evropskim principima i evropskom politikom. I gospodin Varhelji i crnogorski zvaničnici, pa i diplomate su nas uvjeravali kako je čak i ukidanje direktorata za Crnu Goru i njegovo pripajanje onom za Srbiju, zapravo dobro za našu zemlju i njenu evropsku agendu – podsjeća Vlahović u izjavi za Pobjedu.

Vlahović smatra i kako formalno preispitivanje Varheljijevog rada podudara sa novim, javnim i jasnim negativnom stavom većine u Evropskom parlamentu prema inicijativi „Otvoreni Balkan“.

• Ono što je u datoj situaciji bitno, formalno preispitivanje Varheljijevog rada koincidira sa novim, javnim i jasnim negativnom stavom Evropskog parlamenta, odnosno ogromne većine njegovih članova i glavnih parlamentarnih grupa, kako socijalista, tako i narodnjaka i liberala prema tzv. Otvorenom Balkanu. Moguće je da to nijesu direktno povezane stvari, odnosno da nijesu u uzročno-posljedičnoj vezi, ali se principijelna povezanost ne može negirati. Puno je puta gospodin Varhelji nekritički podržao ,,Otvoreni Balkan“, uz neskriveno zadovoljstvo Aleksandra Vučića i uz aplauze novih struktura izvršne vlasti u Crnoj Gori. Koliko ste puta čuli, pa i u posljednje vrijeme, da ministri u crnogorskoj vladi, tehnički premijer i njegov potpredsjednik, ministar za poljoprivredu, kažu kako je ,,Otvoreni Balkan“ izvrsna stvar, jer je to rekao i gospodin Varhelji – podsjeća Vlahović.

On precizira i da je novi evropski stav o „Otvorenom Balkanu“ nedavno nedvosmisleno, korektno i eksplicirao i iskazao i ambasador Njemačke u Podgorici Peter Felten. On je, podsjećamo, tom prilikom ocijenio da je inicijativa „Otvoreni Balkan“ nedovoljno transparentna i da nije poznato šta su njeni konkretni rezultati.

Ambasador Felten podrazumijeva potrebu sinhronizacije i usaglašavanja politike Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država prema Zapadnom Balkanu. Čini mi se da je to najvažnija potreba našeg regiona i same EU – zaključio Vlahović.

Komesar je svakako „stvar prošlosti“

Čak i ako evropski komesar za proširenje i dobrosusjedsku politiku Oliver Varhelji ne bude primoran da prijevremeno napusti tu funkciju, njegov nastup i logika koja ga je slijedila su stvar prošlosti, smatra Vlahović.

– Zemlje Zapadnog Balkana imale su i imaće najbolju podršku i uslove za napredovanje prema punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, ukoliko podrška za to dolazi i iz Brisela i iz Vašingtona – ocijenio je Vlahović uz poruku kako se nada da je „vrijeme improvizacija i lutanja iza nas“.