Ponovio je i kako vlasti Crne Gore nijesu pitale građane za mišljenje kada su uvodile sankcije Rusiji.
“Isto tako, niko nije pitao za mišljenje narod Crne Gore prilikom ulaska u NATO. A jaz između onoga što narod želi i ono što su potezi crnogorskih vlasti prema Rusiji je očigledan. I u ruskom i u crnogorskom društvu postoji veoma velika potražnja za normalizacijom naših odnosa i njihovim vraćanjem na nivo tradicionalno prijateljskih i bliskih”, dodao je.
Kazao je i kako mu je “zanimljiva” izjava premijera Milojka Spajića iz Davosa o tome kako praćenje politike EU sankcija Rusiji nije donijelo državi nikakvu korist.
“U Podgorici je prvi put na ovako visokom nivou konstatovano da priključivanje antiruskim mjerama EU nije donijelo Crnoj Gori nikakve dividende. Ruske diplomate u Crnoj Gori stalno o tome govore još od 2014. godine, otkako se tadašnja vlast na čelu sa Milom Đukanovićem, pridružila sankcijama Ruskoj Federaciji, koje su nelegitimne sa tačke gledišta međunarodnog prava. S jedne strane, svakako, dobro je što je neko u rukovodstvu Crne Gore ‘porastao’ da javno iznese ovu činjenicu”, kazao je Maslenikov.
No, kako on dodaje, u toj se izjavi “teško može vidjeti bilo kakav znak vjerovatnoće da Podgorica može ukinuti sankcije ili bar odbiti da se pridruži novom paketu antiruskih mjera EU”.
Preporučeno
“U ekonomskoj dimenziji, Rusija nije ni primijetila njihove sankcije. A za crnogorsku privredu gubici su veoma primjetni — i to nam otvoreno potvrđuju predstavnici domaćeg biznisa, posebno turističkog, i obični građani zemlje. Tema ovih ekonomskih gubitaka veoma je bolna za crnogorske vlasti, koje ne objavljuju nikakve podatke o tome, a moguće je da ih i ne prikupljaju”, kazao je Maslenikov.