Prema izvještajima medija, francuske vlasti su reagovale nakon spornih izjava i objava Ambasade SAD u Parizu, oko smrti ultradesničarskog aktiviste Kventina Deranka, koje su ocijenjene kao miješanje u unutrašnja pitanja Francuske. Situacija je, kako se navodi, otišla toliko daleko da je američkom ambasadoru faktički onemogućen direktan kontakt sa članovima francuske vlade, što predstavlja neuobičajenu mjeru u odnosima dvije tradicionalno bliske saveznice i presedan u savremenim odnosima dvije zemlje.

MVP TVRDI DA JE SASTANAK BIO KURTOAZNOG KARAKTERA

Upravo u takvom ambijentu održan je susret sa ambasadorkama Crne Gore i Srbije. Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore za Standard je saopšteno da se ambasadorka Dubravka Lalović susrela sa ambasadorom SAD u februaru 2026. godine u okviru svojih nastupnih sastanaka sa predstavnicima diplomatskog kora u Parizu, nakon što je na dužnost stupila u septembru 2025.

„U skladu sa formatom koji je predložio domaćin, u istom terminu primljena je i ambasadorka Republike Srbije u Parizu. Tokom kurtoaznog susreta, ambasadori su razmijenili mišljenja o vanjskopolitičkim prioritetima i aktivnostima svojih država, s fokusom na evropsku agendu i saradnju u okviru regiona Zapadnog Balkana, kojom prilikom je ambasadorka Crne Gore iznijela poznate stavove naše države“, navodi se u odgovoru iz Ministarstva vanjskih poslova.

Ipak, činjenica da je susret organizovan baš u trenutku kada je američki ambasador u otvorenom sporu sa vlastima države domaćina, otvara dodatna pitanja o simbolici i političkom kontekstu sastanka. Iako ovakvi trilateralni susreti nijesu nepoznati u diplomatskoj praksi, postavlja se pitanje zašto baš sastanak u ovakvo delikatnom trenutku odnosa SAD i Francuske.

Povezani članci

Kolumne

Papović: Crnogorsko-američka saradnja tokom 70-ih i početkom 80-ih (povodom 120 godina od uspostavljanja crnogorsko-američkih odnosa) 

Svijet

Putin na samitu: Ne bi bilo rata da je 2022. Tramp bio predsjednik; Tramp: Obavijestiću NATO i Zelenskog o detaljima

Politika

Sve partije da se ponašaju u skladu sa evropskim ciljem

Takođe, ovakvi sastanci se obično organizuju kada postoje zajedničke teme poput regionalne stabilnosti, evropskih integracija ili reakcija na važna međunarodna dešavanja, pa se i tu otvara pitanje, čemu sastanak crnogorske amabsadorke sa Kušnerom, kada Crna Gora u nema otvorenih pitanja ni sa Francuskom ni sa SAD i zašto baš zajednički sastanak sa ambasadorkom Srbije.

KO JE KONTROVERZNI AMBASADOR KUŠNER

Čarls Kušner nije klasični karijerni diplomata. Riječ je o američkom biznismenu i investitoru u oblasti nekretnina, osnivaču porodične kompanije koja je decenijama prisutna na američkom tržištu. Široj javnosti postao je poznat i kao otac Džareda Kušnera, zeta bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa.

Njegova biografija, međutim, opterećena je ozbiljnim kontroverzama. Kušner je 2005. godine osuđen po federalnim optužbama za utaju poreza, ilegalne donacije u političke svrhe i ometanje pravde. Posebnu pažnju javnosti izazvala je činjenica da je u sklopu slučaja priznao da je pokušao kompromitovati člana porodice koji je sarađivao sa tužilaštvom. Zbog tih djela izdržao je zatvorsku kaznu.

U decembru 2020. godine pomilovao ga je tadašnji predsjednik Donald Trump, što je izazvalo oštre reakcije dijela američke i međunarodne javnosti, imajući u vidu porodične veze i težinu ranijih optužbi.

Njegova nominacija za ambasadora SAD u Francuskoj od početka je izazivala podijeljene reakcije, prije svega zbog nedostatka diplomatskog iskustva i složene političke pozadine. Mandat u Parizu dodatno je opterećen tenzijama sa francuskim vlastima, koje su njegove javne komentare o unutrašnjim pitanjima Francuske ocijenile kao neprimjerene i kao miješanje u suverena pitanja države domaćina.