test

Picula: Slogan “Evrope sad” treba da bude potvrđen reformama a ne populizmom

Standard

29/03/2023

15:00

Predsjedničkom kandidatu Jakovu Milatoviću izborna matematika ide u prilog, jer su mu se gotovo svi kandidati s nekim ostvarenim rezultatom, a dio su tog bloka koji oštro oponira Đukanoviću i njegovom DPS-u, otvoreno stavili na raspolaganje, ocijenio je u intervjuu za Nacional Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu i stalni izvjestilac EP-a za odnose s Crnom Gorom.

On je komentarišući izbornu trku za predsjednika Crne Gore kazao i da dobar rezultat Milatovića potvrđuje odranije primjetnu želju crnogorskog biračkog tijela za promjenama.

Ipak, smatra da slogan stranke „Pokret Evropa sad“ tek treba biti potvrđen nekom reformskom, a ne populističkom politikom.

-Ako dođu u priliku da obnašaju vlast, po mom mišljenju politička ponuda Jakova Milatovića je hibridna, odnosno – troslojna. On se prije svega poziva na konkretne ekonomske benefite za građane; naime, dok je bio ministar za ekonomski razvoj u Krivokapićevoj Vladi, minimalna plata povećana je na 450  eura, što nije mala stvar u zemlji kao što je Crna Gora. S druge strane, tu je i obećanje da će se put prema članstvu u Evropskoj uniji ne samo nastaviti, nego i ubrzati. A taj put je praktično blokiran. I treće, vidljivo je naslanjanje na prosrpske sentimente u Crnoj Gori. No, Milatovićev odličan rezultat govori da se radi o dobro balansiranim porukama koje je biračko tijelo očito podržalo- smatra Picula.

Dodaje da korijeni političke krize koju danas gledamo u Crnoj Gori, sežu unazad nekoliko godina.

-Puno toga se događa u Crnoj Gori ovih dana, ali ako treba tražiti neposredne korijene ove političke dinamike, mislim da se moramo vratiti u 2019. kada je Milo Đukanović, čovjek koji je gotovo trideset godina praktično sinonim za državnu vlast u toj zemlji, odlučio pogurati Zakon o slobodi vjerskih zajednica, a što je izazvalo vrlo ozbiljne otpore u Crnoj Gori. I to, prije svega, među poznatim strukturama dugogodišnjih političkih oponenata predsjedniku Crne Gore a bliskima Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Za razliku od mnogih prethodnih izbora tada su se vrlo dobro organizovali i kontinuirano javno demonstrirali svoje neslaganje- navodi Picula.

Smatra i da je zastupljeno mišljenje da uspješnost tog okupljanja treba zahvaliti upravo Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja se i neposredno našla pogođena tim političkim projektom tadašnje crnogorske vlasti.

Podsjeća i da je na krilima toga formirana nova vlast nakon izbora, od koje se očekivalo da će biti koherentna.

-Vrlo brzo su se njihovi međusobni odnosi razvili u seriju raznih kriznih stanja. U kratko vrijeme čak su dvije Vlade pale u parlamentu dok se treća nije mogla izabrati, iako je bilo nekih doista bizarnih pokušaja da se zaobiđe čak i Ustav Crne Gore. Odnosno da se mijenja ne na Ustavom propisan način, nego običnom većinom u Parlamentu. Da situacija bude još apsurdnija, dugo vremena ni Ustavni sud nije mogao djelovati zbog političkih opstrukcija prilikom izbora novih sudija. Nažalost, za cijelo to vrijeme Crna Gora je praktično stagnirala i na svom evropskom putu. Uglavnom, ove su izbore građani Crne Gore dočekali živeći u toksičnoj kombinaciji nerješivih političkih blokada i institucionalne krize- kazao je Picula.

Komentarišući loš izborni rezultat Andrije Mandića, Picula ističe da uprkos činjenici da je imao podršku Beograda i Moskve, Mandić je ostao uskraćen za dobar dio glasova koji su otišli ka Jakovu Milatoviću.

-Biračko tijelo tog bloka odlučilo je ipak podržati kandidata koji po njemu ima najviše šanse da pobijedi predsjednika Đukanovića. A to je Jakov Milatović. Njegova stranka „Evropa sad“ preuzela je u najmanju ruku mnoge birače aktuelne parlamentarne većine- smatra Picula.

Kako kaže, ovi predsjednički izbori su posebni jer predstavljaju svojevrsni referendum za ili protiv Mila Đukanovića budući da je on i za svoje pristalice i za protivnike inkarnacija nečega što nadilazi njegovu političku funkciju predsjednika.

-Bio je u svojoj karijeri i premijer, a još uvijek je i predsjednik DPS-a. To je političar koji je lično artikulisao politiku koja je Crnu Goru učinila suverenom državom koja je 2017. godine ušla u NATO i koja predvodi u procesu pristupanja kandidata EU. Očito se radi o jednoj karijeri koja se uz sva ranija lutanja konačno i nepovratno vezala uz evroatlantsku orijentaciju svoje zemlje- ističe Picula.

Dodaje i da se nivo korupcije i organizovanog kriminala ne smije i ne može ignorisati kada se ocjenjuje ukupno stanje u Crnoj Gori.

-Upravo zbog toga, treba pažljivo analizirati žele li i mogu li Đukanovićevi politički oponenti promijeniti dugogodišnji sistem vlasti uz koji se vežu različiti oblici socijalne i političke patologije ili bi u slučaju izborne pobjede resetovali vanjskopolitičku orijentaciju Crne Gore i ugrozili elemente njene suverenosti. Samo bih podsjetio kako je npr. Vlada Dritana Abazovića dobila podršku za program kojem je vrlo brzo promijenila prioritete i time dovela do još dubljih društvenih podjela. Nekakav takav sličan novi pokušaj bio bi potpuno oprečan onome što želi gotovo 80% građana Crne Gore, bez obzira kojoj stranci pripadali. A to je članstvo u EU. Ako naravno bude u poziciji da odlučuje kao predsjednik države ili uticajan funkcioner stranke na vlasti, vidjećemo kako će gospodin Milatović usklađivati različite stavove ili uticaj, naričito ako vlast bude zavisila o Demokratskom frontu. Populizam može biti pogonsko gorivo izborne kampanje, ali otvara puno ozbiljnije rizike kao sadržaj vlasti u državi koja mora puno toga nadoknaditi u malo vremena- kazao je Picula.

Rusija još uvijek ima ambicije prema Crnoj Gori


Da Rusija još uvijek ima ambicije prema Crnoj Gori, i da te ambicije nikada nijesu nestale smatra Tonino Picula.

-Sumnjam da će Kremlj od njih ikada odustati. Međutim, tu dolazimo do još jedne dileme. A to je – u kojoj je mjeri ovaj rezultat Jakova Milatovića produkt nezadovoljstva jednog značajnog dijela crnogorskih građana postojećom lošom situacijom u društvu i dugotrajnim blokadama, dakle koliko je to „sui generis“ izvorno nezadovoljstvo, a koliko su na cijeli proces uticali faktori locirani negdje van Crne Gore. Tu mišljenja ostaju poprilično podijeljena. Treba uzeti u obzir da najočitiji kandidat Beograda, a to je svakako bio Andrija Mandić, nije ušao u drugi krug. Dakle – uticaj Rusije i/ili Srbije svakako postoji, ali pitanje je koliko je jak- kazao je.

Komentarišući odluku Đukanovića da raspušti Skupštinu i raspiše prijevremene parlamentarne izbore, Picula kaže da je on imao zapravo vrlo suženi izbor.

-Jer, po neustavnom Zakonu o izboru predsjednika koji je vladajuća većina u parlamentu donijela po kratkom postupku, kako bi detronizovala Đukanovića, jer nije želio dati mandat njihovom kandidatu za premijera Lekiću, on je upravo na taj datum, 16.3. mogao raspustiti Parlament. To mu je, ironijom sudbine, omogućio baš taj Zakon upitne ustavnosti. I on je to i napravio, što je bio jak politički potez. Vjerovatno je time želio dodatno mobilisati svoje pristalice i dokazati koliko je odlučan. Ali tako je 2023. pretvorio u super izbornu godinu u Crnoj Gori. Naime, nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, 11. juna će biti održani i prijevremeni izbori za crnogorski Parlament. Ukupno gledajući, novonastala situacija otvara šanse kao i rizike za Predsjednika i njegovu stranku; DPS već tri godine nije vlast u državi, na nedavnim lokalnim izborima izgubili su u dosta sredina, uključivo i glavni grad, a ako u međuvremenu izgube i poziciju predsjednika države, upitno je hoće li se u tako kratkom periodu moći konsolidovati i postići uspjeh na vanrednim parlamentarnim izborima- navodi Pocula.

Odgovarajući na pitanje kakva je onda evropska perspektiva Crne Gore i kada bi mogla postati članica, Picula kaže da treba podsjetiti kako je baš za vrijeme premjernog hrvatskog predsjedanja Evropskim vijećem Crna Gora u prvoj polovini 2020. godine otvorila i posljednje pregovaračko poglavlje.

-Nažalost, dobar ritam koji je Podgorica imala u pristupnom procesu poremećen je pa i zaustavljen zahvaljujući političkim turbulencijama i lutanjima vlasti nakon parlamentarnih izbora u avgustu 2020. Samo Srbija i Crna Gora nijesu napredovale na svom evropskom putu tokom prošle godine kada je, ipak, zabilježen određen napredak svih drugih država na zapadnom Balkanu. BiH je dobila status kandidata, Sjeverna Makedonija i Albanija su konačno počele pregovore, a Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u EU. Dalji razvoj događaja nije lako predvidjeti budući da je ovo zadnja puna godina mandata ovog saziva Evropskog parlamenta i Komisije. Sve zavisi hoće li politika proširenja ostati u kakvom takvom fokusu EU ili će ponovo biti marginalizovana. Međutim, najvažnije je kako će se postaviti vlasti u Crnoj Gori prema evropskoj perspektivi zemlje. Na potezu su crnogorski birači koji će uskoro izborom i predsjednika države i parlamenta artikulisati sopstvenu budućnost- zaključio je Picula.

Izvor (naslovna fotografija):

Tonino Picula

Ostavite komentar

Komentari (0)