To je za Pobjedu kazao Milan Nič, viši istraživač u njemačkom savjetu za vanjske poslove, komentarišući poruke mađarskog lidera da je Srbija glavna zemlja u regionu i da se bez nje „ne može učiniti ništa“.
Orban je nedavno nakon Samita EU – Zapadni Balkan kazao da su tretman i ponašanje prema Srbiji u Briselu sramotni i nefer.“Ponašamo se na neprihvatljiv način. Moramo da se pozabavimo Srbijom prvo, da nađemo rješenja za probleme, a onda da nastavimo sa svim ostalima. Sada radimo suprotno. To je loše, nefer i sramotno”, rekao je Orban u Briselu.
Da takve poruke, makar u ovom trenutku, ne treba previse da opterećuju zvaničnu Podgoricu smatra i programski menadžer i viši istraživač beogradskog Centra za evropske politike (CEP), Strahinja Subotić.
“Koliko ja znam Orban je prioritizovao Srbiju, što se njega tiče ona je spremna preko noći da postane članica EU. Međutim, nijesam stekao utisak da postoji bojazan u diplomatskim krugovima da će Mađarska sputati Crnu Goru kao uslugu Beogradu”, kazao je Subotić za Pobjedu.
“Tipično za Orbana”
Nič ističe da su poruke Viktora Orbana tipične za njega i da, na kraju krajeva, Mađarska neće biti kočničar proširenja na Zapadni Balkan čak i ako nakon aprila, kada su zakazani parlamentarni izbori, Orban bude na vlasti.
“On nikada neće blokirati nijednu zemlju Zapadnog Balkana. Što se tiče poslednjih poruka, on je slične stvari govorio i ranije. Razlika je u tome što je ovog puta odmah izašao s tim stavom pred Savjet EU, u kontekstu u kojem su i druge države članice, naročito veće, iznosile donekle slične poruke”, kazao je Nič.
Dodaje da ranije toga nije bilo na tako javan način.
“On sada samo koristi novi politički kontekst da promoviše svoje ranije stavove. On je i ranije govorio da je Srbija, po njegovom mišljenju, ispunila sve ono što je od nje traženo i da bi, prema njemu (ili prema interesima mađarskog biznisa), Srbija trebalo praktično „sjutra“ da postane članica”, ističe Nič.
Nič kaže da Mađarska odavno smatra da je Srbija spremna, ali da treba da se zapitamo da li je zaista u interesu EU da primi zemlje koje nazaduju u vladavini prava, imaju ozbiljne probleme s korupcijom i drugim strukturnim slabostima.
“To se posebno odnosi na poglavlja 23 i 24, koja on često relativizuje ili ismijava. Uz to, za Mađarsku je Srbija susjedna država. Dakle, u toj izjavi nema mnogo novog. Novina je prije svega kontekst, a taj kontekst je bio da su Francuska i Italija u tom trenutku nešto snažnije gurale priču o Srbiji. Ali, opet, po mom mišljenju, u Orbanovim izjavama nema ničega suštinski novog i one neće imati nikakve konkretne posljedice”, kazao je Nič.
(Ne)uspješna diplomatija
Govoreći o potencijalnom uticaju Srbije na proces proširenja u kontekstu usporavanja Crne Gore uz pomoć, između ostalog i Mađarske, Nič kaže da srpska diplomatija objektivno ima veće kapacitete od drugih diplomatskih službi u regionu, ali da to nije dalo velike rezultate.
“Oni su snažno pokušali da poguraju otvaranje Klastera 3. Ovoga puta su iskoristili sve moguće kanale, čak i uticaj u Parizu, pa i telefonske razgovore na visokom nivou, intenzivnu lobističku aktivnost, sve se to dešavalo. Na kraju, pogledajmo rezultat, Klaster 3 nije otvoren. Moje lično mišljenje je da je Evropska komisija još 2021. godine rekla da je Srbija ispunila tehničke kriterijume za otvaranje tog klastera i da je on mogao biti otvoren i ranije. Međutim, sada je najgori mogući trenutak za to. Razlog je tzv. klauzula reverzibilnosti u novoj metodologiji proširenja, koja podrazumijeva da se pri svakom napretku mora pažljivo analizirati stanje u poglavljima 23 i 24”, kaze Nič.
Napominje da je upravo u tim poglavljima Srbija imala najviše problema, te da su godinama ona najproblematičnija, o čemu svjedoče ozbiljni protesti, kao i reakcije države, policije i vlasti.
“To je, objektivno, najlošiji mogući dosije u ovom trenutku. Istovremeno, tačno je i da Srbija može tvrditi da je Albanija imala korist od drugačije metodologije i da nije morala da ispuni određene početne mjerila za otvaranje klastera. U posljednjim sedmicama pokušavali su da, bukvalno u posljednjem trenutku, „skuvaju“ određene uslove, kroz intenzivne razgovore sa Italijom i drugim državama članicama. Na radnim tijelima Savjeta, posebno u radnoj grupi COELA, vođene su veoma emotivne i podijeljene rasprave o otvaranju Klastera 3. Međutim, konsenzus nije postignut”, podsjeća Nič.
Pik na istočnoevropske kandidate
Sagovornici Pobjede napominju kako je Mađarska predvođena Viktorom Orbanom više puta jasno iskazala protivljenje članstvu Ukrajine i Moldavije u EU.
“Neću reći da ne postoji rizik u budućnosti za Crnu Goru, ali mislim da Mađarska primarno svoj politički kapital troši na blokadu Ukrajine i Moldavije. Zaista bi bio korak bez presedana kada bi se počeli tako ponašati i prema Crnoj Gori”, kazao je Subotić.
Slično razmišlja i NIč, koji kaže da je zvanična Budimpešta ekpslicitno saopštila da je protiv perspektive članstva Ukrajine u EU i da neće podržati zaključke Savjeta koji bi išli u tom pravcu.
Podsjećamo, Mađarska je jedina zemlja koja nije dala zeleno svijetlo za usvajanje zaključaka Savjeta za opšte poslove EU u kojima se iskazuje pozitivna ocjena u vezi napredovanja Ukrajine na putu ka EU.
“U skladu s tim, takve zaključke nijesu ni podržali. Bili su potpuno jasni i dosljedni u tome. Dakle, ni tu nema ničeg novog, a i dansko predsjedavanje je od samog početka računalo na takav razvoje događaja”, ističe Nič.
U zaključcima Savjeta EU, koje Mađarska nije podržala, predviđa se formiranje radne grupe za izradu pristupnog ugovora za Crnu Goru.
Subotić ukazuje na činjenicu da trenutno nema nikakvih bilateralnih sporova između Crne Gore I Mađarske, ali da “Orbana treba imati na radaru”.
“Ipak, mislim da je Crna Gora za njega premali zalogaj, naravno ne u negativnom smislu, već u smislu da je Orbana preokupiran istokom, tačnije Moldavijom i Ukrajinom. On ne može da se troši na Crnu Goru. Sjetimo se da je Mađarska tokom predsjedavanja Savjetom EU zastupala stav da se pređe na veći korak sa Crnom Gorom. Bili su ponosni što je Podgorica ostvarila velike iskorake”, kaže Subotić.
On ističe da EU svakako razmišlja o tome da vidi Orbanu leđa. – Izbori u Mađarskoj su u aprilu i oni očekuju da on neće proći dobro, te da neće više biti u prilici da utiče na procese.
Ako to bude slučaj, onda se rizik da neki naredni lider Mađarske sputava Crnu Goru umanjuje i postaje ravan nuli, kaže Subotić.
Kada je u pitanju poruka lidera Srbije Aleksandra Vučića da cijeli Zapadni Balkan treba biti zajedno primljen u EU, Subotić ističe da je to vijest koja je trajala dan.
Preporučeno
“I to je dobro. Sa druge strane, nijeam čuo da to iko drugi to zagovara, pa ni Mađari. Dakle, ideja proširenja ostaje zasnovana na principima meritokratije”, zaključuje on.
Video