Rastoder je reagujući na izjavu Mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija da u “odbrani svetinja” učestvuju i Muslimani, upitao na koje Muslimane tačno misli, pogotovo jer su se poslanici Islamskei Rimokatoličke vjere oglušili o njegove pozive i glasali za usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

“Mitropolit Amfilohije je, naime, uprkos nedavnom oglušivanju poslanika Islamske i Rimokatoličke vjere na njegove pozive da ne glasaju pomenuti Zakon, rije neki dan ipak ustvrdio da su u “odbrani svetinja” i muslimani sa njima. Iz ove izjave se naravno ne prepoznaje na koje Muslimane Mitropolit misli. Na one koje naziva “lažnim ljudima lažne vjere”? Da je “istraga poturica” bila “značajan istorijski događaj” (izjavio 5. avgusta nakon liturgije u crkvi Ružica) Ili, pak, misli samo na onaj marginalan broj “braće i saboraca” Islamske vjere, koji su mu se pridružili u “odbrani svetinja”? Zasigurno niko od branitelja i ne pomišlja na podgoričku Sahat kulu i, eventualno, skidanje hrišćanskog vjerskog obilježja sa tog, tipično, orijentalnog spomenika i vakufa paše Osmanagića, na ostatake Hajdarpašine džamije u Radulićima, koja je, u jednom periodu, bila prepisana kao crkveno vlasništvo, itd. itsl”, napisao je bivši potpredsjednik SDP-a na svom Fejsbuk profilu.

Rastoer se osvrnuo i na reafirmaciju, kako je rekao, “tradicionalne Crne Gore” i njenom isključivo “Pravoslavnom državotvornom biću”, upitavši da li se misli na biće koje je čitav vijek pokušava Crnu Goru “udomiti odnosno priključiti drugoj državi”. On je dodao da je Crna Gora, kojoj je u jednom periodu 20. vijeka i ime bilo zabranjeno, branjena i obnovljena od strane građana svih vjera i nacija.

“Otuda, niko nema pravo samo zbog vjere nikome “prigovarati” kako da glasa ili ne glasa, odnosno, kako je glasao i da li je uopšte glasao. Nema pogotovo, pravo, samo zbog vjere ili nacije bilo kome uskraćivati autohtonost i državotvornost. Uostalom, bar savremena Crna Gora je, na osnovu “odlučnosti da smo kao slobodni  i ravnopravni građani, pripadnici naroda i nacionalnih manjina koji žive u Crnoj Gori: Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi”, i ustavno utemeljena kao država svih građana koji imaju crnogorsko državljanstvo, što će reći da je nosilac suvereniteta, odnosno državotvornosti, svaki od ovih građana, a ne kako “branitelji svetinja” pokušavaju falsifikovati, bilo kakve pravoslavne većine ili manjine. Jednako, nemaju pravo ni oni koji bi, uprkos zajedničkoj borbi i utemeljenju savremene Crne Gore kao države građana, da sada svaki njen državni, kao i kulturološki predznak nacionalizuju i prisvoje”, zaključio je Rastoder.