Prema preliminarnim rezultatima, Srpska napredna stranka koju je do skoro predvodio Alesandar Vučić proglasila je pobjedu na izborima održanim u nedjelju u Srbiji.

Komentarišući šta znači dalja vladavina Aleksandra Vučića kada je u pitanju region, odnosno kako će se nova pobjeda SNS-a odraziti na odnos sa Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom, Varga je ocijenio da će predsjednik Srbije i partija na čijem je čelu nastaviti sa dvoličnom spoljnom politikom.

” Zapadu će se zaklinjati u demokratiju i prioritet integracija u EU, dok svojim biračima sve suprotno – da Srbiji treba lider tvrde ruke, da nikada neće priznati Kosovo i da su bivšim radikalima važniji interesi Srba u regionu od integracije u EU”, rekao je Varga.

Prema njegovim riječima, Zapad potcjenjuje malignost „srpsko-ruskog sveta“.

KOČNICA REGIONA

” To nije samo revanšistička demagogija za slojeve društva pogođene posljedicama rata devedesetih. Sasvim je izvjesno da je Srbija sa obnovom ekspanzionističke politike jedna od glavnih kočnica regiona u evrointegracijama. Kosovo, Crna Gora i BiH već deceniju trpe posljedice direktnog i indirektnog miješanja zvaničnog Beograda u politike tih država”, rekao je Varga.

Nadajmo se, kaže Varga, da su ovo posljednji izbori u kojima će Vučić i naprednjaci za Zapad biti dio rješenja, a ne problema. Već odavno je, ističe Varga, to sasvim suprotno.

” Pod izgovorom da rješava pitanje Kosova, režim u Beogradu podmeće požare u regionu. Prevrat litijama i institucionalna kriza u Crnoj Gori, najveća ustavna kriza u BiH od Dejtona, teroristički napad i izazivanje bezbjednosne krize u Banjskoj na Kosovu – sve su to posljedice politike „srpskog sveta“ koju ne žele da vide SAD i EU”, ističe Varga.

„Srpsko-ruski svet“, kako je ocijenio, neće služiti samo da korumpirani političari i biznismeni iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine pobjegnu u Moskvu, kao što je to praksa sa ruskim saveznicima na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza.

” Vitalnost „srpsko-ruskog sveta“ direktno zavisi od situacije na ukrajinskom frontu. Ukoliko Rusi budu imali vojnog uspjeha u Ukrajini, pritisak će rasti duž cijele Jugoistočne Evrope, gdje je Moskva prije napada na Ukrajinu ultimativno tražila povlačenje NATO-a. Rusija može već da računa na Mađarsku, Slovačku i Srbiju. Putin je već priprijetio Finskoj kao novoj članici Alijanse, a na velikom oprezu treba da bude i Crna Gora”, zaključio je Varga.

KAMPANJE I UPOZORENJA

Interesovanje Vučića za položaj Srba u zemljama regiona nije novost. Više puta je prvi čovjek Srbije isticao važnost toga, a posljednji primjer je tokom formiranja 44. vlade kada je, pored ostalog, naveo da „Srbiju interesuju isključivo prava 30 odsto Srba koji žive u Crnoj Gori“.

On je krajem avgusta rekao da se Srbija ne miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore niti u formiranje vlade.

” Kada kažemo da Srbima nude likovno i fizičko da budu članovi vlade oni kažu da je to pritisak. Ja se ne miješam ko će da uđe u vladu. Mene interesuje samo kakva će prava Srbi da imaju”, naveo je tada Vučić.

Krajem 2021. Srbija i njen predsjednik donirali su Nikšiću dva miliona eura, nakon što je Demokratski front osvojio većinu na lokalnim izborima održanim u martu te godine. Novac je tada najavljen da će biti iskorišćen za rekonstrukciju ulica i uređenje parkova, a opozicija je tada ocijenila da je to nastavak širenja uticaja ka stvaranju „srpskog sveta“.

Iako je Vučić negirao i da se Beograd miješa u crnogorski popis, više puta je naglašavao važnost ovog procesa kako bi bio utvrđen broj Srba u Crnoj Gori.

U tom pravcu, finansirana je kampanja pojedinih prosrpskih organizacija sa ciljem povećanja broja građana u Crnoj Gori koji se izjašnjavaju kao Srbi.

To je pokazala i analiza Centra za demokratsku tranziciju (CDT) po kojoj su vlasti u Srbiji direktno finansirale ove kampanje i aktivnosti vezane za popis.

Finansijsku pomoć srpskih vlasti dobili su, pored ostalih, Srpsko narodno vijeće za projekat „U susret popisu stanovništva u Crnoj Gori“ i organizacija „Mi znamo ko smo“, čija je kampanja isključivo usmjerena na popis, za internet portal za borbu protiv dezinformacija.

CDT je podsjetio i da se Srpska pravoslavna crkva (SPC) direktno umiješala u propisni proces, ističući da je patrijarh Porfirije prilikom posljednje posjete Podgorici pozvao građane da ispolje svoj identitet kao Srbi.

Srbija ima i bliske odnose sa Moskvom i nije uvela nijednu restriktivnu mjeru protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, a što se očekuje od države kandidata za ulazak u Evropsku uniju.

Na maligne uticaje sa strane upozoravali su i sa zapada. Evropski parlament u Rezoluciji o Crnoj Gori, koja je usvojena sredinom oktobra, izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog zlonamjernog stranog uplitanja.

EP je osudio napore Rusije da „iskoristi etničke tenzije u Crnoj Gori u cilju rasplamsavanja sukoba, podjele zajednica i širenja obmanjujućih informacija u pokušaju da destabilizuje region Zapadnog Balkana“.

U rezoluciji se upozorava i na miješanje Srpske pravoslavne crkve, uključujući njene pokušaje da promoviše ruske dezinformacije.