Iz parlamenta su se već čule poruke da će teško biti izvodljivo da se taj proces sprovede do izbora 2027. godine. Ukoliko se u narednu izbornu trku uđe sa trenutno važećim zakonima, prema ocjeni savjetnice predsjednika države za javne politike Marije Vesković, to će značiti da će izbore pratiti brojni problemi. Ona ističe da izostanak reforme dovodi u pitanje i dinamiku evropskog puta i povjerenje građana u izborni proces.
U deklaraciji koju su prije nekoliko dana u Strazburu usvojili članovi Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje još jednom je ukazano na neophodnost da se izborna reforma sprovede do kraja. To se, kako se navodi u pomenutom dokumentu, naročito odnosi na sređivanje biračkog spiska i unapređenje zakona kojim se reguliše finansiranje partija i izbornih kampanja. To je samo jedna u nizu poruka te vrste poslatih iz Brisela. Uz to, u skupštinskoj proceduri su već neko vrijeme predlozi izmjena zakona kojim bi se uvele otvorene izborne liste, ali nema naznaka da će poslanici o njima raspravljati u skorije vrijeme.
Ukoliko u narednih par mjeseci ne bude pomaka i izborno zakonodavstvo ostane sa trenutnim normama, upozorava Vesković, to će dovesti u pitanje i dinamiku pristupanja EU, ali i povjerenje građana u izborni proces.
“Izostanak konkretnih pomaka u uređenju biračkog spiska i transparentnosti finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, uz istovremeno odlaganje uvođenja otvorenih lista, šalje nedvosmislenu poruku da evropska agenda ostaje na nivou formalnog opredjeljenja, bez pune suštinske implementacije. Takav pristup ne dovodi u pitanje samo dinamiku evropskog puta, već, prije svega, povjerenje građana u izborni proces. Ukoliko se u takvim okolnostima uđe u naredni izborni ciklus, jasno je da ćemo imati izbore koji formalno ispunjavaju minimum procedura, ali suštinski ostaju opterećeni starim problemima koji nijesu riješeni”, kazala je Vesković za “Dan“.
Osim izmjena koje su neophodne kako bi se ispoštovale preporuke GREKO-a i ODHIR-a, jedno od pitanja za koje se očekivalo da će biti dio izborne reforme svakako je i otvaranje izbornih lista. U skupštinskoj proceduri trenutno su dva modela, koja su predložili DPS-a i GP URA, kao i predlog za sprovođenje referenduma na kojem bi građani odlučili da li žele otvorene izborne liste. Ukoliko i to pitanje ostane neriješeno, smatra Vesković, to neće biti samo propuštena prilika, već će i nedvosmislena odluka partija da sačuvaju moć da biraju umjesto građana.
“Otvorene liste nijesu pitanje tehničke prirode, već suštinski element demokratizacije izbornog procesa, jer jačaju vezu između birača i izabranih predstavnika i povećavaju njihovu ličnu odgovornost. Izostanak ove reforme jasno ukazuje da još uvijek ne postoji dovoljan stepen političke zrelosti i spremnosti da se napravi iskorak ka otvorenijem, konkurentnijem i odgovornijem političkom sistemu”, ocijenila je Vesković.
A da je upravo to najrealniji scenario ukazuju i poruke koje su prethodnih dana stizale iz zakonodavnog doma. Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj kazao je prije nekoliko dana da je teško izvodljivo da se proces izborne reforme završi do narednih izbora, zakazanih za jun 2027.
“Vrlo je teško da se nešto tako preko noći mijenja na zahtjev opozicije koja ne želi biti dio ovog procesa. Otvorene liste su dobro rješenje, ali moraće da sačekaju neka bolja vremena, jer trenutno ne funkcioniše Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu”, rekao je Camaj.
U PLANU TRI TEMATSKE SJEDNICE
Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu tokom ovog i narednog mjeseca trebalo bi da održi tri tematske sjednice na kojima će se razmatrati više izmjena izbornih zakona. Na prvoj od njih, kako je dogovoreno, trebalo bi da se precizira šta je do sada urađeno, a šta je neophodno završiti u narednom periodu. Već je nagoviješteno da bi se na jednoj od sjednica moglo govoriti o izmjenama Zakona o biračkom spisku i Zakona o prebavilaštu i boravištu, dok bi se na drugoj najvjerovatnije razmatrali predloženi modeli otvorenih lista.
Video