Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović, jedan od visoko pozicioniranih članova Demokratske narodne partije (DNP) na čijem je čelu Milan Knežević, nedavnim izjavama je direktno najavio promjene Ustava u dijelu koji se odnosi na službeni jezik – kao jedne od identitetskih odrednica Crne Gore. On je ponovio stavove koje su o istom pitanju doskoro govorili i Knežević, i predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić.
– Pokušavamo da dopunimo Ustav na način da on riješi ono što je postignuto kroz širi dogovor – a uvažavajući argumente za i protiv, i što je realnost – da srpski jezik dobije status službenog jezika – rekao je Zogović gostujući u emisiji Javnog servisa.Iako nije ni prvi put da ovakve prijedloge prezentuje u javnost, potpredsjednik Vlade se ovog puta direktno suprotstavio svemu onome na čemu se insistira u platformi „Barometar 26“, za koju je i sam glasao, jer u dokumentu se ističe da se „osjetljiva, društveno-polarizujuća pitanja koja bi mogla predstavljati digresije i političke slijepe ulice (…) neće aktuelizovati u parlamentarnom diskursu“. Ujedno, partije u vlasti zvanično su pristale da će fokus biti na „državnom jedinstvu“, uz „poseban tretman polarizujućih pitanja“.
Ništa iz „Barometra 26“ nije moglo da „uplaši“ Zogovića i odvrati ga od namjere da nastavi sa svojom borbom za prava srpskog jezika odnosno „najbrojnije jezičke zajednice“. Čak ni potpis koji je lično stavio na tekst platforme…
DISKRIMINACIJA
Zogović je, jednostavno, zaobišao sve ono na što se obavezao kao potpredsjednik 44. vlade čiji su resori infrastrukture i regionalnog razvoja. On je detaljno predstavio „pravne tehnike“ za izmjenu Ustava tako što će najvišem državnom aktu biti dodat novi član. Time bi se, dodao je, izbjegle strogo definisane norme za promjenu Ustava – uključujući stav najvećeg dijela parlamentaraca i birača u zemlji.
– Dodaće se novi član Ustava, koji će propisati da je, pored crnogorskog, službeni jezik i onaj kojim govori najveći broj građana Crna Gore… Time se ispravlja diskriminatorna politika prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici. Pritom, ovo nije poziv na nepoštovanje Ustava, nego na njegovu dopunu kako bi potpuno bio u skladu sa evropskim i građanskim standardima. Uvijek je vrijeme za dijalog i ta inicijativa treba da bude proizvod jednog šireg dogovora koji će se obavljati ne samo unutar parlamentarne većine, nego i sa onima koji su izričito protiv ovoga, te da se dođe do rješenja i prevaziđe ova diskriminacija – pojasnio je Zogović.
Kako je istakao, Crna Gora bi normiranjem srpskog kao službenog jezika, „potvrdila svoj građanski i evropski karakter“, tim prije što je Ustavom „posebno diskriminisana srpska nacionalna, vjerska i jezička zajednica u Crnoj Gori“.
Takođe je podsjetio da izmjene Ustava može predložiti predsjednik države, Vlada ili 25 poslanika, a u zavisnosti od ishoda dijaloga, opredijeliće se i ko će biti predlagač dopuna Ustava.
– Ne insistiram da to bude sad i odmah, ali insistiram da se pokrene dijalog – zaključio je potpredsjednik Vlade.
ODGOVOR VLADE
Na najavu jednog od ključnih funkcionera izvršne vlasti da će u narednom periodu insistirati na dopunama Ustava upravo u dijelu identitetskih pitanja, nije bilo zvaničnih reakcija.
Povodom spornih izjava Zogovića, Pobjeda je zatražila stav premijera Milojka Spajića.
“Dokumentom „Barometar 26“, koji je usvojila 44. vlada, definisano je na koji način će biti tretirana ova i slična pitanja”, zvanični je odgovor iz kabineta predsjednika Vlade.
Politička platforma koju je krajem prošlog mjeseca predstavio premijer dobila je puni konsenzus na sjednici Vlade koja je održana 6. decembra. Glavni zaključak iz „Barometra 26“ na kome je Spajić više puta insistirao u svojim izjavama jeste da neće biti pominjanja bilo kakvih pitanja koja su bliska identitetskim temama dok se ne zatvore sva pregovaračka poglavlja krajem 2026. godine. To su, barem potpisom, garantovali svi članovi Vlade iz svih političkih opcija, ali je očigledno ostalo otvoreno pitanje – što će biti sa onima koji to ne budu poštovali.
“Potpisnici se obavezuju da će se fokusirati na državno jedinstvo i saradnju u oblasti EU integracija, ostavljajući polarizujuća pitanja koja bi mogla ugroziti proces pristupanja Crne Gore u EU posebnom mehanizmu razrješenja tih pitanja. Takva pitanja uključuju identitetske teme i druga pitanja koja mogu izazvati etničke ili vjerske tenzije ili destabilizovati nacionalnu bezbjednost Crne Gore”, precizira se u platformi.
Istina, pominje se da će se za takva pitanja tražiti kompromisna rješenja „kako bi zadovoljili sve reprezentativne identitetske grupacije u Crnoj Gori“. Ali sada se već definitivno može reći da se u pozadini ovog proevropskog poteza kriju brojni kompromisi i ustupci. Uostalom, na to je samo dan nakon usvajanja „Barometra 26“ na sjednici Vlade asocirala objava Kneževića na društvenim mrežama, u kojoj je naveo da „EU nema alternativu“.
“Da je DF ranije bio u prilici da vrši vlast, Crna Gora bi odavno bila članica EU. A božja je pravda što će DF uvesti Crnu Goru u porodicu evropskih naroda”, saopštio je tim prilikom lider DNP-a.
Prema mišljenju mnogih političkih analitičara, „Barometar 26“ je dokument bez značaja za evropski put Crne Gore. U stvari, platforma je prilika da se pokažu odnosi među partijama u vlasti.
“Tu će se jasno vidjeti ko se iskreno zalaže za evropske integracije Crne Gore. Ako se vladajuće partije saglase da ne potenciraju teme koje dodatnu polarizuju društvo, to će učvrstiti njihovo jedinstvo koje je, inače, narušeno javnim izjavama određenih aktera”, kazao je nedavno za Pobjedu analitičar Sergej Sekulović, dodajući da će to biti „test za partije koje čine izvršnu vlast“.
Preporučeno
S obzirom na to da je „Barometar 26“ prekršen samo sedam dana nakon potpisivanja, a da zvaničnog odgovora na to još nema, izgleda da će ovaj dokument biti još jedna „dimna zavjesa“ za mnoge aktivnosti koje su u direktnoj suprotnosti sa tom platformom.
Video