Ova uplata, međutim, pokazuje da su upozorenja koja je EU ranije upućivala Srbiji – da će „biti posljedica“ ako Vučić ode u Moskvu – ostala bez konkretnih mjera i da Evropska unija, zapravo, ne namjerava sankcionisati Srbiju zbog nastavka saradnje s Rusijom.
Štaviše, baš na dan kada je EU Srbiji uplatila prva sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan, Srbija je najavila dodatno jačanje ekonomskih i trgovinskih veza s Rusijom.Ministar bez portfelja u Vladi Srbije, zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju, Nenad Popović, učestvuje na Sanktpeterburškom ekonomskom forumu, gdje je najavio nastavak saradnje s Ruskom Federacijom, uključujući i s kompanijom Gazprom.
Uplata EU Srbiji istovremeno znači i da je Evropska unija formalno potvrdila ,,konstruktivno ponašanje” Srbije u procesu normalizacije odnosa s Kosovom, jer je to specifičan i ključan preduslov za dobijanje pomoći iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Međutim, ova potvrda djeluje kontradiktorno, s obzirom na to da su zemlje članice EU u više navrata javno izrazile žaljenje zbog nedostatka napretka u dijalogu između Beograda i Prištine, kao i zbog neispunjavanja obaveza iz dosadašnjih sporazuma. U zvaničnim izjavama EU se često ponavlja da Srbija i Kosovo moraju u potpunosti implementirati dogovore iz dijaloga koji se vodi uz posredovanje EU, a napredak u tom procesu navodno direktno utiče na evropski put obje strane.
Preporučeno
Ipak, uplatom prve tranše EU faktički šalje poruku da je spremna nagraditi Srbiju, uprkos neispunjavanju dijela ključnih političkih uslova, što može oslabiti vjerodostojnost same EU politike uslovljavanja u regionu.