Planeta zemlja je u poslednjih godinu dana postala nesigurnije mjesto za život, pokazao je najnoviji Globalni indeks mira, po kojem većina država nazaduje, a Crna Gora spada, gledajući zemlje regiona, među lošije plasirane, piše Dojče vele.

Globalni indeks mira objavio je Institut za ekonomiju i mir sa sjedištem u Sidneju, a koji pokazuje da je u 92 ispitane države stanje mira lošije nego prethodne godine, dok je u 71. zemlji bolje, navodi njemački radio.

Crna Gora se prema ovom indeksu nalazi na 58. mjestu u svijetu.

Od zemalja regiona, bolje su plasirane Slovenija (11), Hrvatska (27), Albanija (52), a lošije Srbija (54), Makedonija (87), BiH (89) i Kosovo (92).

Kako se objašnjava u izvještaju, na plasman utiču faktori poput broja konflikata u koje je država upletena i njihovog trajanja, broja smrtno stradalih, odnosa sa susjedima, kriminaliteta u društvu, udjela izbjeglica u populaciji, stope ubistava, vjerovatnoće da izbiju nasilne demonstracije, troškova za vojsku, dostupnosti ručnog vatrenog oružja…

Tako recimo SAD, koje se često nazivaju “liderom slobodnog svijeta”, na osnovu tih faktora, završavaju tek na 121., a Rusija na 154. mjestu.

Stiv Kilelea, osnivač i predsjednik Instituta, za DW kaže da su za pogoršanje stanja u posljednjih 10 godina odgovorni prije svega konflikti na Bliskom istoku.

Na prvih deset mjesta liste su Island, Novi Zeland, Austrija, Portugal, Danska, Kanada, Češka, Singapur, Japan i Irska, dok su najlošije pozicionirane Sirija, Avganistan, Južni Sudan, Somalija, Jemen, Libija…

Najveća poboljšanja bilježe neke zemlje supsaharske Afrike poput Gambije, Liberije, Burundija i Senegala.

Kilelea objašnjava da se, iako je Evropa najmirniji svjetski region, stanje narušava u 23 od 36 zemalja koje se tu broje i to posebno u zapadnoj Evropi, i dodaje da je bolja vijest što su 104 zemlje svijeta umanjile vojne izdatke u odnosu na BDP, a 115 je redukovalo broj vojnika.

U ovogodišnjem izvještaju o Globalnom indeksu mira prvi put je uveden i pojam “pozitivnog mira” koji ne tretira mir samo kao odsustvo sukoba već istražuje društvene strukture, faktore i institucije koje aktivno doprinose miru i miroljubivosti.

“Svaki procenat poboljšanja na polju pozitivnog mira ide sa 1,8 odsto privrednog rasta”, kaže Kilelea, prenosi Tanjug.

Prema proračunima sidnejskog Instituta, osim ljudskih i ekonomski troškovi sukoba, ratova i nasilja su ogromni – navodno 2.000 dolara godišnje po glavi svakog čovjeka na Zemlji, što iznosi oko 15 milijardi dolara.