“Čak i ako pobijedi u Ukrajini, on će započeti rat sa NATO-om zbog problema unutar zemlje. I na kraju će taj rat izgubiti. Da rat u Ukrajini nije odnio toliko života, rekao bih da sam zapravo prilično srećan jer je Putin krenuo putem koji će ga odvesti u smrt. Ali njegova pobjeda ili poraz u Ukrajini sada u potpunosti zavisi od Zapada. Ako Zapad sada ne uspije, mogao bi da se suoči sa 2.500 kilometara dugom vrućom granicom u Evropi”, rekao je Hodorkovski za Fajnenšel tajms u dugom intervjuu, koji je prenio Jutarnji.hr, dodajući da je promjena režima u Rusiji moguća, ali samo silom.
Strani agentProglašen za „stranog agenta” i od 2015. u egzilu u Londonu, Hodorkovski je proveo deset godina u ruskom zatvoru – od 2003. do 2013. godine. Razlog je bio politički sukob sa Putinom, koji je 2000. godine osvojio vlast u Rusiji. Kao jedan od najuticajnijih ruskih preduzetnika 1990-ih, vlasnik Jukosove naftne kompanije EkkonMobil, za koju se navodi da je stvorio beskrupulozno kupujući naftna polja za pene, Hodorkovski je na ruskoj televiziji govorio o Putinovoj korupciji.
Putin je ocijenio da bi Hodorkovski mogao da bude prejaka opozicija, pa ga je strpao u zatvor pod optužbom za utaju poreza. Kasnije ga je pomilovao, neposredno pred Olimpijske igre u Sočiju.
„Siguran sam da je Putin mnogo puta požalio zbog svoje odluke“, rekao je danas Hodorkovski. Putin je to uradio zbog svog imidža u svijetu. Danas mu je, međutim, važnije da zadrži vlast u Rusiji.
Putin je i ranije vodio ratove da bi održao svoj politički rejting. Zato Hodorkovski smatra da rat u Ukrajini neće prestati.
“Vjerujem da je sledeći korak Kremlja vazdušna blokada Litvanije. Ovo će omogućiti ruskom vazduhoplovstvu da leti tačno između Rusije i Kalinjingrada. Tada će se NATO suočiti sa pitanjem šta da radi”, nagađa.
Inače, Hodorkovski, čija uloga devedesetih godina prošlog vijeka, kada je bio među najbogatijima, nije do kraja razjašnjena, a spekuliše se da je „težak” oko 500 miliona dolara, ranije je upozoravao na mogućnost rata i Putina kao opasan čovjek. On se ne slaže sa bivšim američkim državnim sekretarom Henrijem Kisindžerom da treba učiniti ustupke Putinu i da je bio sličan bivšem dugogodišnjem ruskom lideru Leonidu Brežnjevu.
“Uz svo poštovanje prema Henriju Kisindžeru, on Putina vidi kao neku vrstu Brežnjeva. Ali Brežnjev nije bio gangster. Drugo, Brežnjev se borio u Drugom svjetskom ratu. On i ljudi oko njega shvatili su da je rat najgora moguća stvar. Putin se nikada nije borio. Nema razumijevanja šta su ratovi, razumije kompjuterske igrice i ratove na svom laptopu. Kisindžer ne shvata da ne bi trebalo da pregovara sa gangsterom iz pozicije slabosti. On ne razumije da je za Putina rat samo normalan način da podigne svoj izborni rejting”, rekao je Hodorkovski.
Opšta mobilizacija
Međutim, Putin ima i svoje slabosti, primjećuje Hodorkovski. To se uglavnom vidi po tome što nije proglasio opštu mobilizaciju za rat u Ukrajini.
“Da je bio potpuno uvjeren da je rusko društvo monolit, odavno bi ove ljude uvukao u rat. Ali Putin i (bjeloruski predsjednik Aleksandar) Lukašenko se ne usuđuju da naoružaju svoj narod. Zelenski se nije plašio svog naroda i sa svima je dijelio oružje. Da je Putin podijelio 40.000 kalašnjikova u Moskvi, sjutra ga ne bi bilo sa nama”, smatra Hodorkovski.
Priznaje i da je Putin 2000. godine, kada je došao na vlast, imao podršku ruskih oligarha. On takođe vjeruje da ga ruski milijarder Roman Abramovič i dalje podržava i da se ponaša kao njegov „agent”.
“Putin je Abramoviču dao zeleno svjetlo da učestvuje u jalovim mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine kako bi izbjegao sankcije”, kaže on.
Upitan da li se Putin promijenio u posljednjih dvadeset godina, Hodorkovski kaže da je ostao isti KGB-ovac i gangster, ali je i veoma talentovana osoba koja lako impresionira svog sagovornika i predstavlja se drugačijim. Iz istog razloga, on je skeptičan prema Alekseju Navaljnom, harizmatičnom Putinovom kritičaru koji je nedavno prebačen u zatvor maksimalnog obezbjeđenja.
Iako dijele mišljenje o ratu u Ukrajini i potrebi promjene režima u Rusiji, ne slažu se oko vizije budućnosti.
“Navaljni sebe vidi kao budućeg cara. Mislim da je vjera u dobrog cara veoma opasna ideja za današnju Rusiju, jer je svakom čovjeku poput cara potreban spoljni neprijatelj da bi vladao”, analizira Hodorkovski, upoređujući situaciju sa Putinom.
Konačno, on vjeruje da je Rusija dio Evrope.
Preporučeno
“To što je Njemačka imala Hitlera nije od Njemačke napravila neevropsku zemlju”, zaključuje on.