I dok Ukrajinci traže proglašenje zone zabrane leta nad njihovom zemljom pad letjelice u Zagrebu otvorio je pitanje bezbjednosti u samim zemljama članicama NATO-a. Na pitanje što su ključne slabosti sistema i što hitno treba mijenjati Tonino Picula, zastupnik u Evropskom parlamentu, u centralnom Dnevniku HTV-a rekao je kako je incident otvorio vrlo neugodna pitanja koliko je efikasna protivvazdušna odbrana i koliko je efikasan tzv NATO-ov kišobran.

“Treba poboljšati koordinaciju između država članica, kao i integraciju same NATO-ove obrane. Taj problem očito postoji, nije nastao juče, ali se rješenje tog problema ne smije ostavljati za sjutra, jer preuzimanje obaveza o nabavci novih sistema naoružanja od strane članica EU-a i NATO-a samo naglašava važnost integracije, ili vojnim rječnikom rečeno interoperabilnosti”, rekao je Picula.

Ja bih da se prisjetimo i terorističkih napada u Evropi od prije par godina, kada se takođe isticao problem efikasnije razmjene obavještajno-sigurnosnih podataka, obaviještenosti država članica EU-a od kojih su većina i članice NATO-a. Od tada je taj problem postupno rješavan, dodao je.

Komentarišući izjavu glavnog sekretara Jensa Stoltenberga, koji upozorava da NATO ima odgovornost spriječiti dalju eskalaciju sukoba te se jača prisutnost snaga na istoku Unije, te smatra je li to dovoljno, Picula je rekao kako je SAD više puta uvjeravao baltičke zemlje i Poljsku da su spremne aktivirati član 5 u slučaju napada na njih te da su aktuelna djelovanja usmjerena na to.

“Na sastanku NATO-a bilo je dosta riječi o bitnom pojačanju tog istočnog krila. Naravno, s jedne strane Zapad je i na oprezu jer bi određeni potezi mogli započeti rat daleko većih razmjera”. istakao je Picula.

Povezani članci

Svijet

Tonino Picula o reakcijama u Srbiji na njegov izbor

Politika

Picula: Srbija želi da nadoknadi gubitak Kosova porastom uticaja u Crnoj Gori i BiH, Zapad nastavlja politiku “ne talasanja” na Balkanu

Politika

Nije dovoljno da se naslonite i čekate da EU i NATO urade nešto za Balkan

Svaki državnik ili političar koji je razgovarao s Vladimirom Putinom zaključio je kako ruski predsjednik ne planira zaustaviti rat. Stalno se ponavlja pitanje kako bi NATO odgovorio na eskalaciju sukoba i prijetnju koja se odnosi na moguću upotrebu oružja za masovno uništenje, nuklearno ili hemijsko, u i van Ukrajine. Jedan od odgovora na tu dilemu je svakako da bi se trebali raditi različiti scenariji i oni moraju biti iskomunicirani ne samo interno unutar NATO-a nego i vrlo jasno u pravcu Rusije, smatra Picula.

Upitan mogu li zahtjev Moskve za ukrajinskom neutralnošću i demilitarizacijom te insistiranje Kijeva na povlačenju ruskih trupa i ne mijenjanju državne granice biti dobar temelj za uspješan nastavak pregovora dviju strana Picula je odgovorio kako se nada da će svaki eventualni sporazum Ukrajine i Rusije, ako do njega dođe, vrijedjeti više od sporazuma iz Budimpešte iz 1994. kojim se Ukrajina odrekla nuklearnog naoružanja na svojoj teritoriji u zamjenu za međunarodne garancije za svoju suverenost.

“Moskva je invazijom na Ukrajinu taj sporazum pogazila. I ja sam primijetio da su neke posljednje izjave ukrajinskih čelnika davale određeni umjereni optimizam, ali situacija je svakako neizvjesna. Rusi neće tako lako odustati od svojih ciljeva koje su postavili kada su napali Ukrajinu. Podsjećam da su u startu odbijeni maksimalistički zahtjevi Moskve kojima se praktički ukida suverenost Ukrajine, koju Putin ni ne smatra suverenom nego nekom vrstom zone svog uticaja. Zbog toga Ukrajina i traži snažne garancije Zapada za svojom bezbjednošću jer se na sjeveroistoku očito graniči s neprijateljskim i nepouzdanim zemljama. Bilo kako bilo, ja mislim da će na sadržaj mogućeg mirovnog sporazuma presudno uticati stanje na ratištima i djelotvornost sankcija nametnutih ruskom režimu, odnosno stabilnost Putinove vlasti” , naglasio je Picula.

Picula je odgovorio i na pitanje što ako pregovori ne uspiju te što je to što Putina može zaustaviti u sve žešćoj agresiji – sankcije, oligarsi, njegovi generali ili možda vlastiti narod?

Mislim da rat što bude duže trajao, sad smo već ušli i u četvrtu nedjelju Putinove agresije na Ukrajinu, ja mislim da će za Putina rasti nesrazmjer između uloženog i postignutog. Može li Putin uopšte nadživjeti neuspjeh u Ukrajini. Mislim da su sankcije i jasan stav EU i SAD-a takvi da one već u startu komuniciraju da se neće dopustiti komadanje Ukrajine i tomože biti dobar faktor eventualnog odvraćanja. Što se tiče oligarha, generala, eventualne unutrašnje nestabilnosti, to bi u jednom trenutku moglo biti neka vrsta jednokratnog neočekivanog događaja koji bi možda mogao promijeniti situaciju. Mada ja vjerujem da Putin dobro zna s kim ima posla. Svi oni duguju svoj materijalni uspjeh i svoj status Putinu i mislim da on ima dobre osigurače da mu se ne dogodi jedna takva vrsta neugodnog iznenađenja, ali nju ne treba isključiti, rekao je zaključno Picula.