Ruske vlasti su u martu započele aktivnu borbu protiv zapadnih društvenih mreža, prije svega protiv Tvitera.
Federalna služba za nadzor u sferi komunikacija, informacionih tehnologija i medija – Roskomnadzor prvo je objavila da će doći do usporavanja rada Tvitera u Rusiji, a potom je i zaprijetila da će u potpunosti blokirati ovu mrežu.
Pokušaje regulisanja društvenih mreža ruski političari vide kao čin suprotstavljanja Zapadu, ali i potrebu da se obezbijedi poštovanje domaćih zakona.
BBC ruski servis objašnjava kako je i zašto Rusija otpočela aktivnu kampanju protiv društvenih mreža.
Šta se dogodilo?
Roskomnadzor je 10. marta objavio da je počeo da usporava rad Tvitera u Rusiji, uz objašnjenje da društvena mreža ne briše sadržaj koji prema ruskim zakonima nije dozvoljeno objavljivati.
U pitanju su sadržaji koji podstiču maloljetnike na samoubistvo, dječija pornografija i informacije o korišćenju droga.
Iz regulatornog tijela kažu da su Tviteru uputili više od 28.000 zahtjeva za uklanjanje takvih linkova i objava.
Roskomnadzor traži od Tvitera da uklone više od tri hiljade postova.
Usporavanje rada društvenih mreža nova je metoda ruskih vlasti, a prvi put isprobana je na Tviteru.
Iz Roskomnadzora su poručili da su pokušali usporavanje da učine bezbolnim za ruske korisnike ove mreže, te da su samo ograničili brzinu učitavanja fotografija i videa, ali ne i tekstualnih poruka.
Tviter je tada odgovorio da je duboko zabrinut zbog sve češćih pokušaja blokiranja i ograničavanja javne komunikacije na internetu.
Roskomnadzor je 16. marta zaprijetio Tviteru potpunom blokadom ukoliko mreža ne obriše zabranjeni sadržaj.
“Tviter ne reaguje adekvatno na naše zahtjeve i ako se tako nastavi, kroz mjesec dana će biti blokiran van sudskog postupka”, izjavili su u Roskomnadzoru.
Sledećeg dana, Roskomnadzor uputio je Tviteru još jedan zahtjev – da obriše nalog ruskog opozicionog portala MBH media, jer se na ovom nalogu, kako su izjavili, nalaze informacije o nevladinoj organizaciji za ljudska prava Otvorena Rusija, koja se u Rusiji smatra nepoželjnom.
Federativna služba takođe je zatražila brisanje naloga još jedne nepoželjne organizacije – Asocijacije škola političkih istraživanja pri Savjetu Evrope.
Glavna urednica MBH media Veronika Kucilo izjavila je da njen portal nema nikakve veze sa nepoželjnim organizacijama, a ne objavljuje ni njihove materijale.
Prethodno su u Državnoj dumi i u Savjetu Ruske Federacije u više navrata pozivali su na blokiranje stranih društvenih mreža zbog “širenja neprimjerenog sadržaja”.
Zašto baš Tviter i kako kompanija može da odgovori?
Tviter i nije baš najpopularnija društvena mreža u Rusiji.
Prema podacima Brend Analitiksa, Tviter koristi manje od jedan odsto ruskog stanovništva.
Podaci iz 2017. govore da su na Tviteru najviše stanovnici Moskve, Sankt Peterburga i Republike Jakutije.
Osim toga, Tviter je jedna od platformi koje koriste mnogi ruski opozicioni političari – važi za omiljenu Alekseju Navaljnom, najvećem kritičaru predsjednika Vladimira Putina.
Bivši premijer Rusije Dmitrij Medvedev prije izvjesnog vremena se požalio kako platforma novim korisnicima predlaže da zaprate Navaljnog.
Zahtjevi ruskih vlasti prema Tviteru gomilaju se od 2017. godine.
U više navrata Roskomnadzor je tražio od kompanije da ukloni informacije koje smatra nezakonitim i opasnim.
Tviter je u Rusiji nekoliko puta kažnjen jer je odbio da izvrši prenos podataka ruskih korisnika na servere unutar Rusije, kao što to nalaže ruski Zakon o ličnim podacima.
Tviter je u februaru obrisao oko stotinjak naloga za koje je smatrao da su povezani sa ruskim vlastima i takozvanom fabrikom botova.
Prema podacima kompanije, ovi nalozi pokušavali su da utiču na stabilnost i sigurnost NATO-a, a takođe su vodili kampanju usmjerenu protiv SAD i EU.
Prošle godine, društvena mreža blokirala je više od hiljadu naloga koji su promovisali agendu Jedinstvene Rusije i koji su kritikovali rusku opoziciju.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ovakva blokiranja nazvala je političkom cenzurom. Pritom, Tviter za slične političke aktivnosti blokira naloge ne samo u Rusiji, nego i u Kini i u Turskoj.
Za Tviter, ruska publika nije pretjerano velika, pa ne bi bilo toliko strašno ukoliko bi je izgubio, govore stručnjaci.
Vlasnik servisa Usher2.club Filip Kulin smatra da bi Tviter bio idealni test za masovno blokiranje zapadnih mreža.
“Nije im uspjelo sa Telegramom koji se usprotivio, a i tamo postoji jaka tehnička zajednica. Teško da će Tviter pružiti aktivno suprotstavljanje, pogotovo što tamo nema organizovanih tehničkih zajednica”, kaže on.
Da li će Tviter voditi dijalog sa ruskim vlastima, prema mišljenju sociološkinje Poline Kolozaridi, zavisiće od zahtjeva koje će oformiti ruske vlasti i od političkih tendecija kompanija.
“Mnoge platforme koje pregovaraju sa Rusijom osuđuju kritički nastrojen pristup prema američkim medijima. Još kada se uzme u obzir ideja o povezanosti ruskih hakera, Putina i Trampa – sve to je dovoljno jak razlog koji može uticati na kompanije”, smatra sociološkinja.
“Oni [Tviter] su u SAD-u, i sve i da jarko žele, ne mogu se u potpunosti povinovati zahtjevima organa koji se, uzgred rečeno, nalazi pod sankcijama. Po svemu sudeći, Tviter će pokušati da ispuni sve zahtjeve koji su u skladu sa njegovim pravilima”, slaže se Kulin.
Izjave Roskomnadzora u kojima tvrde da su od Tvitera tražili da obriše informacije o dječijoj pornografiji i samoubistvima nisu sasvim istinite, upozorava čelnik Društva za zaštitu interneta (DZI) Mihail Klimarev.
On navodi da je Roskomnadzor tražio od Tvitera da obriše tvit DZI-ja o tome da VKontakte uklanja objave vezane za proteste podrške Navaljnom.
Roskomnadzor poslao je obavještenje Tviteru u kojem navodi da se u tvitu DZI-ja nalazi poziv na masovne mitinge.
A šta je sa drugim mrežama?
Fejsbuk je takođe nekoliko puta blokirao naloge koje je smatrao ruskom političkom propagandom.
Ova društvena mreža blokira takve naloge ili objave u okviru svoje kampanje iz 2016. za borbu protiv lažnih vijesti.
Tako su u martu blokirane objave ruskih medija koje su pisane na osnovu saopštenja Federalne službe bezbjednosti (FSB).
Roskomnadzor ne isključuje mogućnost da će, kao što je to bio slučaj sa Tviterom, pokušati da spriječi i druge društvene mreže da rade u Rusiji, ukoliko ne budu spremne na kompromis.
Poslanici Državne dume takođe planiraju da pozovu na dijalog i druge strane društvene mreže poput Fejsbuka, Jutjuba, Gugla, Tvitera i TikToka.
“Danas smo pripremili i utvrdili koncept našeg obraćanja menadžmentu ovih kompanija sa ciljem da pokažemo da vaši zaposleni na teritoriji naše države ne poštuju naše zakone”, izjavio je 16. marta predsjednik Komisije Dume za spoljno miješanje u unutrašnja pitanja Rusije, Vasilij Piskarev.
U nekoliko navrata Fejsbuk, kao i Tviter, kažnjeni su jer su odbili da postave podatke korisnika na ruske servere.
Poslanik Državne dume Aleksandar Hinštajn izjavio je u februaru da razvija poseban zakon koji reguliše aktivnosti velikih stranih IT kompanija, a posebno Fejsbuka i Gugla.
Duma želi da ih obaveže na otvaranje predstavništva na teritoriji Rusije i uspostavljanje posebnih zahtjeva za svoj rad.
Kojih tačno – poslanik nije otkrio.
