Izvor:N1

Rusiji odgovaraju zamrznuti konflikti na Balkanu

Rusija 'koristi Republiku Srpsku i Srbiju za destabilizaciju Balkana', a iako vjerovatno ne bi otvoreno podržala otcjepljenje entiteta, njen cilj je održavanje 'zamrznutog konflikta' u Bosni i Hercegovini, navodi se u analizi političkog magazina Defense Njuz ( Defense News).

 čini se da NATO izlazi kao pobjednik iz ukrajinskog rata „bez ispaljenog metka“ dok ruske invazione snage posustaju i države pokušavaju da se pridruže alijansi. Zvaničnici takođe prate situaciju za nove potencijalne krize, uključujući i one koje bi mogle da zahvate Kinu, kao i „višegodišnje žarište u dvorištu Evrope, Balkan“.

Oni su ocijenili da je ruska invazija na Ukrajinu dovela NATO u neuobičajen položaj i da je alijansa odlučila da ostane van sukoba kao kolektiv, iako se ishod smatra kritičnim za njen cilj evropske bezbjednosti. Lideri NATO-a su „hodali tom tankom linijom“ tokom prošle godine, izbjegavajući smrtonosnu vojnu pomoć Ukrajini koja nije članica i umjesto toga igrajući na svoju snagu kao „forum za koordinaciju“.

Ali u međuvremenu, daleko od ukrajinskih ratišta, Rusija podržava napore da se destabilizuje balkanski region, a takve aktivnosti „pokazuju se uspješnim i prijete da ponovo razbuktaju sukob u regionu koji se još uvijek oporavlja od sopstvenog rata prije tri decenije“, upozoravaju Kington i Sprenger.

Dok Sarajevo pamti genocid, Srbija pamti NATO bombardovanje

„NATO dobro radi u regionu, ali se sada suočava sa sve većom ruskom aktivnošću koja je posebno osmišljena da to zaustavi“, rekao je Vesko Garčević, bivši crnogorski ambasador pri NATO-u, a sada profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu.

Autori navode da je situacija ranije ove godine izgledala dobro za NATO, jer su regionalne članice Albanija, Hrvatska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija „odbacile ruske simpatije nekih lokalnih političara kako bi podržale sankcije Moskvi“.

„Još su svježa sjećanja na etnički sukob iz 1990-ih koji je razderao današnju Bosnu i Hercegovinu i podstakao snage etničkih Srba da opsjednu njen glavni grad Sarajevo“, navode oni.

“Balkan i Bosna i Hercegovina imaju iz prve ruke iskustva o tome šta se dešava u Ukrajini, a ovaj rat je ponovo naglasio važnost NATO integracija za Sarajevo”, rekao je za Defense News Ismet Fatih Čančar, nedavni saradnik na programu Partnerstvo za mir na Odbrambenom koledžu NATO-a.

U susjednoj Srbiji, nasuprot tome, političari su odbili da se pridruže NATO-u ili sankcionišu Moskvu umjesto toga traže sve bliže veze sa Rusijom, pozivajući se na svoje zajedničko slovensko nasljeđe i pravoslavnu vjeru.

Dok se Sarajevo sjeća genocida koji su izvršili komandanti koje podržava Srbija, Srbi se sjećaju bombardovanja glavnog grada Beograda 1999. godine od strane NATO alijanse“, navode autori.

Podsjećaju da je Srbija u septembru sa Rusijom potpisala sporazum o otpočinjanju međusobnih „konsultacija” o spoljnoj politici, ali da već ima blisku saradnju sa Moskvom u oblasti odbrane i da je nabavila avione MiG, sisteme protivvazdušne odbrane Pancir-S1 i tenkovi iz Rusije. U Srbiji je otvoreno i predstavništvo Ministarstva odbrane Rusije.

Navode da je Srbija od Kine nabavila i raketni sistem zemlja-vazduh FK-3, a ranije i bespilotnu letjelicu CH-92A.

Srbija je, smatra Garčević, vidjela kako Rusija radi na uspostavljanju „velike Rusije” invazijom na Ukrajinu, što je srpskim političkim liderima ulilo jače samopouzdanje u smislu „potvrđivanja sopstvenih pretenzija na oblasti van njenih granica koje su naseljene Srbima”.

„Srbija je postala glasnija po ovom pitanju, jer je vidjela priliku da kopira stav Rusije“, rekao je on.

Prema autorima, prva zemlja koja će osjetiti posljedice ovoga je Bosna i Hercegovina, „u kojoj je sada ugrožen pažljivo izbalansirani sporazum o podjeli vlasti između etničkih zajednica uspostavljen poslije balkanskih ratova” jer entitet Republika Srpska „prijeti otcjepljenjem”.

Navode da „svoju ulogu preuzima i Rusija“, te obučava policiju u RS, dok je u septembru, uoči planiranog sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom PutinomMilorad Dodik okrivio Zapad za izazivanje napada na Ukrajinu.

Mirovne snage Evropske unije u Bosni i Hercegovini povećale su svoje prisustvo na više od 1.000 vojnika, ali Čančar sumnja da će to napraviti razliku.

„Oni (EU) znaju da broj mirovnih snaga ne bi bio dovoljan ako se pojavi problem“, rekao je on.

Borba između Rusije i Zapada u zemlji je i ekonomske prirode. Dok EU pozajmljuje novac za obnovu od pandemije COVID-19, Rusija nudi gas sa popustom.

„Rat u Ukrajini podstakao je pozive (Republike Srpske) na secesiju i razbijanje Bosne i Hercegovine, dok je ruski ambasador rekao da Bosna može da gleda na primjer Ukrajine ako odluči da uđe u NATO“, rekao je Čančar.

„Rusija koristi Republiku Srpsku i Srbiju za destabilizaciju Balkana. Kriza u Bosni i Hercegovini, uz podršku Rusije, lako bi se mogla preliti na Crnu Goru, Kosovo ili Sjevernu Makedoniju“, upozorio je on.

„Rusija voli zamrznute konflikte“

Garčević je rekao da Rusija vjerovatno neće ići toliko daleko da otvoreno podržava secesiju, što bi predstavljalo rizik od novog krvoprolića u regionu.

„To je karta koju oni neće koristiti, ali će se truditi da zemlja ostane slaba i da okupira NATO. To je kao na Kavkazu i u Moldaviji. Rusija voli zamrznute konflikte“, rekao je on.

Tenzije između Srbije i Kosova su postale intenzivnije, a „naizgled beznačajan spor” oko kosovske odluke o registarskim tablicama koje izdaje Srbija „sada prijeti da izazove nasilje”.

Navode i da mnogi u Crnoj Gori smatraju da je Rusija stajala iza neuspjelog puča 2016. godine, koji je imao za cilj da spriječi ulazak zemlje u NATO.

Uprkos činjenici da je Crna Gora uspješno pristupila alijansi godinu dana kasnije, proruski i prozapadni političari nastavljaju da se bore oko vlasti. Crna Gora je u septembru proterala šest ruskih diplomata, dok je prozapadni ministar odbrane Raško Konjević okrivio Rusiju za masovni sajber napad na zemlju.

Mjesec dana kasnije, njegovi protivnici u parlamentu glasali su za njegovu smjenu.

Na pitanje Difens njuza da li smatra Rusiju odgovornom za ovo, Konjević je odgovorio: „Vama prepuštam da procijenite kome će moja smjena imati koristi“.

„Očigledno je da Ruska Federacija ne želi stabilnost na Zapadnom Balkanu, a to je evidentno od 2016. godine i nakon ulaska Crne Gore u NATO 2017. godine. Pošto nije spriječila Crnu Goru da pristupi, Rusija je usvojila drugu strategiju, a to je da preko svojih predstavnika u NATO-u destabilizuje alijansu“, istakao je on.

Preuzmite našu aplikaciju

NAJNOVIJE

Sud za prekršaje u Budvi naplatio 1,6 miliona eura...

“Sud za prekršaje u Budvi, sa pripadajućim odjeljenima u Kotoru, Herceg Novom, Baru i Ulcinju, u 2022....

Popović: Suverenistička, evropska Crna Gora da ima zajedničkog kandidata...

“Nepokolebljiva je vjera liberala da suverenistička, evropska Crna Gora, u zlom vremenu vađenja iz ralja velikosrpskog “sveta”,...

Vuković: Kraljev park otvoren za posjetioce

“Zbog hladnog vremena, odložili smo druženje s našim dragim sugrađanima” , dodao je on.

Puno snijega i povoljne cijene smještaja napunile “Kolašin 1600”

Puno snijega, povoljne cijene smještaja i skijaši željni snijega i dobro pripremljnih staza, doveli su do dobre...

Francuska premijerka ponudila ublažavanje penzijske reforme

Vlada predsjednika Emanuela Makrona želi podići granicu za odlazak u penziju za dvije godine na 64 godine...

NAJČITANIJE

guest

0 Comments
Inline Feedbacks
Pregledajte sve komentare