Cijeli sastanak Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu koji je juče završen prošao je u opreznim upozorenjima, ali i u izbjegavanju termina recesija, piše Danas.rs.

Ipak, prema procjenama, i ako globalna privreda izbjegne tehničku recesiju – dva uzastopna kvartala sa smanjenjem BDP-a – Evropa teško da će to uspjeti.

Ne samo zato što se rat između Ukrajine i Rusije vodi u Evropi, već i zato što je, prema riječima Kristin Lagard, predsjednice Evropske centralne banke, Evropa 20 odsto otvorenija i podložnija poremećajima globalnih lanaca vrijednosti od bilo kog drugog svjetskog tržišta.

„Nije ni čudo što prekidi i uska grla u snabdijevanju lanaca vrijednosti pogađaju evropske kompanije više nego druge“, ocijenila je Lagard.

„Svijet pogađaju četiri isprepletene krize. Imamo visoku inflaciju. Imamo energetsku krizu“, poručio je Robert Habek, njemački ministar ekonomije i vicekancelar. Druge dvije krize su poskupljenje i nestašice hrane i klimatska kriza.

Povezani članci

Ekonomija

BAJKE IZ DAVOSA: Dvije godine praznih obećanja Spajića o investicijama iz Japana koje nikako da stignu

Svijet

Njemačka vlada predviđa recesiju od 0,2 odsto u 2024. godine

Ekonomija

Pale azijske berze: Američki podaci izazivaju strahove od recesije

„Ne možemo problem riješiti ako se skoncentrišemo samo na jednu od njih“, rekao je Habek.

Ako direktor Svjetske banke ne vidi način da se recesija izbegne, direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva je opreznija.

Na pitanje da li očekuje recesiju kaže „Ne u ovom trenutku. To ne znači da se to neće desiti“.

MMF je nedavno smanjio prognozu globalnog rasta sa 4,7 na 3,6 odsto u ovoj godini, a Gita Gopinat, zamjenica direktora MMF-a to vidi kao tampon zonu do recesije.

Ali ako svijet i ne završi u minusu ove godine, neke zemlje biće pogođene jače od drugih.

„Neke zemlje su teško pogođene. Države u Evropi koje su pogođene ratom u Ukrajini mogu da odu i u tehničku recesiju“, poručila je ona.

Dejvid Bizli direktor Svjetskog programa za hranu u Davosu je istakao da ukoliko hrana iz Ukrajine ne dođe do tržišta „to će biti pakao na zemlji“.

Kako bi se smanjio pritisak na cijene, MMF je u Davosu pozvao političare da ukinu ili smanje carine i prepreke za trgovinu. Ali istovremeno neke zemlje rade upravo suprotno. Na primjer, Indija je zabranila izvoz pšenice, Indonezija izvoz palminog ulja.

Predsjednik SAD poručio je da razmatra ukidanje nekih carina koje je Trampova administracija uvela na kinesku robu koje je američka ministarka finansija Dženet Jelen ocijenila da čine više štete nego koristi američkim potrošačima.

Prema riječima ekonomiste Saše Đogovića, za sada podaci pokazuju slabiji privredni rast od ranije očekivanog, ali ne i recesiju.

„Ipak postoji realna opasnost da dođe do daljeg produbljivanja sukoba i skoka cijena energenata i to onda uslovi pad privredne aktivnosti krajem trećeg kvartala. Evropa je najugroženija i ako njemačka ekonomija, a to znači autoindustrija, krene da posrće, njihovi komponentaši ovdje će imati manje porudžbine, to znači manju uposlenost, manji prihod i manji izvoz. Ako Njemačka kija, mi dobijamo groznicu. Tu je na djelu domino efekat, a mi kao slabija ekonomija to ćemo jače osjetiti“, objašnjava Đogović.