Petogodišnji mandat Zelenskog trebalo je da se završi u maju 2024. godine, ali su izbori zakonski odloženi zbog invazije Rusije. To je postalo izvor tenzija sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, koji je kritikovao odlaganje dok vrši pritisak na Zelenskog da prihvati njegove prijedloge za okončanje rata.

Zelenski je odgovorio na tu kritiku u utorak, rekavši da je spreman za izbore.

,,Štaviše, sada tražim – i to otvoreno kažem – od Sjedinjenih Država, moguće zajedno s našim evropskim kolegama, da mi pomognu da obezbijedim bezbjednost za održavanje izbora“, rekao je novinarima na WhatsAppu. „A onda, u narednih 60–90 dana, Ukrajina će biti spremna da ih održi”, poručio je on.

Do sada je Zelenski odbijao da održi izbore dok se ne proglasi prekid vatre, što je u skladu s ukrajinskim zakonom koji sprečava održavanje izbora dok je na snazi vanredno stanje. Ukrajinci uglavnom podržavaju tu odluku.

Ukrajina je pod vanrednim stanjem od februara 2022. godine, kada je Rusija pokrenula invaziju. Ustav Ukrajine predviđa vanredno stanje u ratno vrijeme, a poseban zakon zabranjuje održavanje izbora dok je ono na snazi.

Povezani članci

Svijet

Zelenski: Sastanak sa Trampom u Vatikanu mnogo bolji od neuspjele posjete Bijeloj kući

Svijet

Evropska unija, bez Mađarske, nastavlja vojnu pomoć Ukrajini; Orban blokirao zajedničku izjavu EU

Svijet

Zelenski: Nadamo se podršci SAD na putu ka miru; Rojters: Bijela kuća razmatra ublažavanje sankcija Rusiji

Osim što je nezakonito, svako glasanje širom zemlje predstavljalo bi ozbiljne bezbjednosne rizike jer Rusija bombarduje ukrajinske gradove raketama i dronovima. S jednom petinom zemlje pod ruskom okupacijom i milionima Ukrajinaca raseljenih u inostranstvo, organizovanje glasanja širom zemlje takođe se široko smatra logistički nemogućim.

Takođe bi bilo teško naći način da na prvoj liniji fronta glasaju ukrajinski vojnici.

Iako je mandat Zelenskog formalno istekao u maju 2024. godine, Ustav mu dozvoljava da legitimno ostane na funkciji dok novoizabrani predsjednik ne položi zakletvu.

U intervjuu za Politico objavljenom u utorak, Tramp je rekao da je vrijeme da Ukrajina održi izbore.

“Oni koriste rat da ne bi održali izbore, ali mislim da bi ukrajinski narod… trebalo da ih ima. Možda bi Zelenski pobijedio. Ne znam ko bi pobijedio”, kazao je Tramp.

Kazao je da „dugo nisu imali izbore. Znate, pričaju o demokratiji, ali dođe do tačke gdje to više nije demokratija“.

Te ocjene Trampa odražavaju stav Moskve, koja je Zelenskog zbog ostanka na vlasti poslije isteka mandata predstavljala kao nelegitimnog lidera.

Zelenski je ponovio prethodne izjave da je odluka o tome kada će se održati izbori stvar ukrajinskog naroda, a ne njegovih međunarodnih saveznika.

Prvo pitanje, rekao je, jeste da li se izbori mogu bezbjedno održati dok je Ukrajina pod napadom Rusije. Ali, u slučaju da SAD i drugi saveznici mogu garantovati bezbjednost biračkih mjesta, Zelenski je rekao da traži od poslanika da predlože zakonske izmjene koje bi omogućile da se izbori održe pod vanrednim stanjem.

“Čuo sam da se sugeriše da se držimo vlasti ili da se ja lično držim predsjedničke stolice, da se držim za nju i da je to navodno razlog zašto rat ne prestaje. Ovo je, iskreno, potpuno apsurdna priča”, kazao je on.

Zelenski je rekao da bi održavanje izbora usred rata takođe posijalo podjele u ukrajinskom društvu u vrijeme kada bi zemlja trebalo da bude ujedinjena protiv Rusije.

Jedan potencijalni kandidat koji bi mogao izazvati Zelenskog na izborima jeste bivši načelnik Generalštaba Oružanih snaga Valerij Zalužni, sada ambasador u Velikoj Britaniji. Zalužni je negirao da planira ući u politiku, iako ankete javnog mnijenja pokazuju da je on potencijalni rival Zelenskog.

Lider najveće opozicione stranke Petro Porošenko takođe je ključni politički rival Zelenskog, ali, prema riječima analitičara, malo je vjerovatno da će se ponovo kandidovati. Kažu, ipak, da bi Porošenkova podrška nekom kandidatu bila značajna na izborima.