Tehnologija poznata kao Project Silica, rješava rastući problem “truljenja bitova”, što je sporo propadanje magnetnih traka i hard diskova koji se koriste u podatkovnim centrima širom svijeta. Za razliku od tradicionalnog skladištenja koje zahtijeva zamjenu svakih pet do deset godina, ovaj novi sistem baziran na staklu dizajniran je da traje hiljadama godina bez napajanja ili održavanja, prenosi Klix.ba.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature, proces koristi brzi femtosekundni laser za stvaranje mikroskopskih trajnih promjena nazvanih vokseli, unutar tanke ploče od fuzioniranog silicija ili borosilikatnog stakla, istog materijala koji se koristi za Pyrex kuhinjsko posuđe.Tim iz Microsoft Research Cambridge-a tvrdi da je moguće pohraniti do 4,84 terabajta podataka na komad stakla otprilike 12 kvadratnih centimetara i debljine dva milimetra. Primjera radi, to je kao da se smjesti oko dva miliona štampanih knjiga pohranjenih na uređaj manji od standardnog podmetača. Za razliku od CD-a ili DVD-a koji pohranjuju podatke na površini, Project Silica kodira podatke u stotinama slojeva po cijeloj debljini staklene ploče.
Richard Black, direktor istraživanja Project Silica, kaže da ovaj novi sistem ima nevjerovatnu izdržljivost i dugovječnost.
“Kada se podaci sigurno nađu unutar stakla, čuvaju se zaista dugo vremena“, rekao je on.
Proces pisanja je vrlo efikasan, pri čemu svaki voksel kreira jedan laserski puls. Dijeljenjem lasera na četiri snopa odjednom, istraživači su postigli brzinu snimanja od 65,9 miliona bitova u sekundi.
Da bi se preuzele informacije, automatizirani mikroskop skenira slojeve stakla. Zatim, sistem mašinskog učenja dekodira vizuelne obrasce natrag u digitalne podatke. Istraživači su primijetili da, budući da je staklo hemijski inertno, može preživjeti 10.000 godina na ekstremnim temperaturama i do 290 stepeni, u vodi i pod elektromagnetnim impulsima koji bi uništili konvencionalnu elektroniku.
Uprkos ovom proboju, stručnjaci kažu da tehnologija nije namijenjena za potrošačke laptope ili kućne kancelarije. Infrastruktura potrebna za proces laserskog pisanja i čitanja mikroskopom trenutno je dizajnirana za ogromne cloud provajdere i nacionalne arhive.
Melissa Terras, profesorica digitalne kulturne baštine na Univerzitetu u Edinburghu, napomenula je da, iako je medij uzbudljiv, njegov uspjeh zavisi od dugoročne industrijske posvećenosti. Predložila je da, kako bi podaci bili korisni za vijekove od sada, upute i hardver potreban za čitanje stakla također moraju biti sačuvani.
Preporučeno
Microsoft planira nastaviti poboljšavati tehnologiju kako bi je učinio bržom i jeftinijom, s ciljem da ponudi održiv način za rukovanje brzorastućim digitalnim podacima u svijetu.
Video