Oni tvrde da je zakon na osnovu kojeg se traži objava dokumenata neustavan, piše AP.
Pravni tim Gislejn Maksvel u petak je saveznom sudu na Menhetnu podnio podnesak kojim nastoji da blokira objavu spisa iz deset godina stare građanske parnice za klevetu. Tužbu, koja je u međuvremenu riješena nagodbom, protiv Maksvel podnijela je Virdžinija Đufre, jedna od Epstinovih žrtava. Američko Ministarstvo pravosuđa nedavno je od sudije zatražilo da se s tih dokumenata ukloni oznaka tajnosti.Advokati tvrde da je Ministarstvo pravosuđa nezakonito došlo do dokumenata, koji su inače bili zaštićeni nalogom o tajnosti tokom krivične istrage protiv Maksvel. Navode da spisi sadrže transkripte više od 30 svjedočenja, kao i privatne finansijske i seksualne podatke o Maksvel i drugim osobama.
Dio spisa iz te sudske bitke već je objavljen na osnovu naloga saveznog žalbenog suda. U novom podnesku advokati ističu da zakon koji je Kongres donio prošlog decembra, a koji nalaže objavu miliona dokumenata vezanih za Epstina, krši ustavni princip podjele vlasti.
,,Kongres ne može zakonom oduzeti ovom sudu ovlašćenje niti ga osloboditi odgovornosti da zaštiti svoje spise od zloupotrebe. To je kršenje podjele vlasti”, napisali su advokati Laura Meninger i Džefri Pagliuka o Zakonu o transparentnosti Epstinovih spisa.
,,Prema ustavnoj podjeli vlasti, ni Kongres ni izvršna vlast ne smiju zadirati u sudsku vlast. Ta vlast uključuje ovlašćenje da se definitivno i konačno rješavaju slučajevi i sporovi”, dodali su.
Objava dokumenata iz krivičnih istraga povezanih s Epstinom, koja je počela prije nekoliko nedjelja, donijela je nova saznanja o decenijama dugom seksualnom zlostavljanju žena i djevojaka. Neke žrtve požalile su se da su njihova imena i lični podaci objavljeni, dok su imena zlostavljača ostala skrivena.
Članovi Kongresa takođe su izrazili nezadovoljstvo, tvrdeći da je objavljena tek polovina postojećih dokumenata, od kojih su mnogi redigovani. Zvaničnici Ministarstva pravosuđa pak tvrde da je sve objavljeno, osim spisa za koje sudija još nije dao odobrenje.
Želi pomilovanje
Epstin je počinio samoubistvo u saveznom zatvoru u avgustu 2019. dok je čekao suđenje. Maksvel je prošlog ljeta premještena iz saveznog zatvora na Floridi u zatvorski kamp niske bezbjednosti u Teksasu, nakon što je učestvovala u dvodnevnim razgovorima sa zamjenikom državnog tužioca Todom Blanšeom.
Prije dvije nedjelje odbila je da odgovara na pitanja članova Odbora za nadzor Zastupničkog doma tokom svjedočenja putem video veze iz zatvora. Ipak, putem advokata je poručila da je “spremna da govori potpuno i iskreno” ako joj se odobri pomilovanje. Ministarstvo pravosuđa u subotu nije odmah odgovorilo na upit za komentar.
Džufre je tvrdila da ju je Epstin podvodio drugim muškarcima, među kojima je bio i britanski princ Endru, danas poznat kao Endru Mauntbaten-Vindsor. Godine 2021. tužila ga je, navodeći da su imali seksualni odnos dok je ona imala 17 godina.
On je njene tvrdnje opovrgnuo, a parnica je okončana nagodbom 2022. godine. Prije nekoliko dana, Mauntbaten-Vindsor je uhapšen i zadržan u pritvoru gotovo 11 sati pod sumnjom na neprimjereno ponašanje zbog dijeljenja povjerljivih poslovnih informacija s Epstinom.
Preporučeno
U memoarima objavljenim nakon što je prošle godine oduzela život, Džufre je napisala kako su joj tužioci objasnili da je nisu uključili u krivični progon Maksvel za trgovinu ljudima jer nisu željeli da njene optužbe zbune porotu. Maksvel (64) je osuđena u decembru 2021. na 20 godina zatvora.
Video