Boginje slovenske mitologije su malo poznate današnjoj omladini. Slovenske boginje nose prelijepa imena sa još ljepšim i moćnijim značenjem. Predstavljamo vam sedam južnoslovenskih boginja i značenja njihovih neobičnih imena, pa ako nosite ćerku evo vam predlog kako da je nazovete…

Lela – lirske pjesme pune su priziva Lele, dok se u srpskim epskim pjesmama takođe javlja ova ličnost, doduše, skrivena pod imenom Jelene ili Jelice. Zbog toga sasvim legitimno možemo zaključiti da se Lela kao boginja mogla poštovati na teritoriji Srbije, ali i šire. Lela u religiji Južnih Slovena igra ulogu Šumske majke, čije je obožavanje vezano za period matrijarhata. Lela je najsličnija grčkoj Artemidi budući da je vezana za divlju žensku seksualnost i period u kome žena još nije bila potčinjena. Ona je bila boginja šuma, koja se brinula o šumskim stvorenjma kao i o ljudima koji u šumi traže sklonište.

Lada je slovenska boginja ljubavi i ljepote koja se među drugim narodima pojavljuje kao Freja, Izis, Afrodita i mnoge druge. Povezana je sa planetarnom moći Venere, koja je pored ljubavi i ljepote vezana i za plodnost. Lada se predstavlja kao djevojka duge zlatne kose u koju je katkad upleten vijenac od žitnog klasja, što simbolozuje njenu funkciju božanstva plodnosti čineći je tako aspektom Majke Vlažne Zemlje. Na njenim grudima katkad se nalazio i simbol Sunca, znak životodavne moći. Kao boginja plodnosti Lada ima svoje godišnje cikluse što pokazuje vjerovanje da ona boravi u boravištu mrtvih sve do proljećne ravnodnevnice. U momentu kada Lada treba da izađe u svijet donese proljeće, Gerovit otvara vrata Irija, mjesta mrtvih, puštajući boginju plodnosti da blagoslovi zemlju. Krajem ljeta, Lada se vraća u Irij.

Vesna je kod Slovena bila boginja proljeća, a povezivana je i sa mladošću. Vesna je boginja koja je kod naroda bila omiljena jer je smijenjivala vladavinu zime i smrti, odnosno Morene. Ovim promjenama u prirodi Vesna donosi radost u domove Slovena. Proljeće su Sloveni slavili upravo iz razloga što pobjeđuje zimu i predstavlja najavu za ljetnje doba. Kako je proljeće u narodu simbolizovalo početak ljepog doba, kad priroda cvjeta, budi se, ponovo rađa i život se obnavlja, tako je i Vesna dobila ulogu kao boginja mladosti. Vesna predstavlja jedno od najsvetijih božanstava i zato je bila među narodom omiljena. 

Devana je bila slovenska boginja čije su funkcije najsličnije grčkoj Afroditi i rimskoj Dijani. S obzirom na to da su imena Devane i Dijane veoma slična smatra se da su Sloveni ovo božanstvo primili od Rimljana. Samo ime Devane sadrži u sebi ovu odliku jer ona je deva, djevica ili mlada djevojka. Boginja šume svakako označava ženu koja u sebi još ima nešto divlje i neobuzdano, budući da se još nije predala muškarcu.

Jula – Božanstvo ovog imena obožavalo se u gradu Julinu koji se takođe zvao i Volin. Smatra se da je u pitanju bilo lokalno božanstvo koje je dalo svoje ime gradu (Julin tako označava ono što pripada Juli).

Siva je jedna od slovenskih boginja plodnosti, a njeno drugo ime – Živa opisuje je kao boginju koja daje život. Kao i svako žensko božanstvo, Siva je jedan od oblika boginje majke. Međutim, majčinski aspekt je kod Sive još naglašenji nego kod ostalih slovenskih boginja (Vesne, Lade). Jedno od njenih imena, Zizileja opisuje Sivu kao zaštitnicu djece i u tom svojstvu ona je boginja koja se brine o djeci i bdi nad njihovom sudbinom. Ako analiziramo njen fizički izgled vidjećemo da je Siva tipično božanstvo plodnosti.