Ovaj dan ubraja se u 36 velikih praznika u crkvenom kalendaru obilježenih crvenim slovom. Na ikoni se događaj rođenja Svete Djeve Marije predstavlja tako da majka Ana leži na postelji, novorođena Marija u kolijevci, a okruženi su mnogim srodnicima.
Bogorodica je rođena u Nazaretu, od ostarelih i pravednih roditelja Joakima i Ane. Po ocu i njegovim precima, bila je od carskog roda Davidovog, a po majci i njenim precima, od roda prvosvešteničkog. Ana je kao starica rodila ćerku Mariju, po blagoslovu Božijem.
Jesenje svadbe u Srbiji, od davnina, počinjale su od Male Gospojine. U poljoprivredi, Mala Gospojina je označavala vrijeme kada se počinjalo sa oranjem i sjetvom ozimih usjeva. U to vreme, priređivane su i razne stočarske svečanosti.
Vjeruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna ljekovita svojstva, a da jaja iz toga perioda mogu cijele godine ostati sveža pa se zato ostavljaju za nasad; pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje. Mnoge porodice slave Malu Gospojinu kao svoju krsnu slavu..
Kao i za sve velike praznike, u našem narodu se dosta običaja vezuje za praznik Male Gospojine. Na primjer, vjeruje se da kada je o prazniku vedro, da će nam se sunce smješiti i tokom jeseni i zime, koja neće biti puno hladna.
Pošto je ovo praznik rađanja, majke provode praznik sa djecom, izbjegavajući sve teže poslove, kao i poslove koji se rade rukama, poput pletenja, šivenja…
Takođe, vjeruje se da na ovaj dan ne treba donositi važne odluke, a da započinjanje velikih poslova nikako ne dolazi u obzir.
Preporučeno
(Stil.kurir.rs)
Video