Vjerovatno ste se nekad zapitali zbog čega za stvari koje su nam nepoznate kažemo da su španska sela i kako je taj izraz nastao. Prije svega, treba napomenuti da je to doslovan prevod njemačkog izraza spanische Dörfer koji ima isto značenje kao kod nas.

Zahvaljujući književniku Karlu Brudoru, koji je dao opširan odgovor za jedan jezički časopis, danas je moguće sa sigurnošću objasniti porijeklo izraza španska sela.

Brudor smatra da je taj izraz prvi put upotrebio Gete u svom čuvenom romanu Die Leiden des jungen Werthers (Jadi mladog Vertera) koji je nastao 1774. godine.  Najstariji domaći prevod tog dgela nastao je davne 1905. godine, pa se vjeruje da se naš jezik tada prvi put susreo sa čuvenim izrazom. Rečenica najstarijeg  prevoda čuvenog Geteovog djela iz koje se izraz španska sela odmetnuo u svakodnevni govor, glasi ovako: “To su bila za poslanikov mozak španska sela, i ja se preporučujem da se ne bih morao još više žučiti zbog daljeg nerazumnog govora”.

Zanimljiva je činjenica da su Njemci prije izraza španska sela koristili izraz češka sela (böhmische Dörfer) koji je nastao u drugoj polovini sedamnaestog vijeka, za vrijeme trajanja Tridesetogodišnjeg rata. Njemačkim vojnicima, koji su za vrijeme rata prolazili kroz Češku, slovenski nazivi sela zvučali su čudno i nerazumljivo, pa je tako izraz češka sela postao sinonim za nešto nepoznato.

Brudor smatra da je izraz španska sela nastao kombinovanjem njemačkih izraza böhmische Dörfer (češka sela) i das kommt mir spanisch for (to mi dođe španski). Naime, Njemci su sve što je dolazilo iz španskog jezika smatrali za nepoznato i nerazumljivo. Slični primjeri zabelilježeni su i u drugim jezicima. U španskom jeziku za nešto nepoznato kažu ovo je za mene grčki, dok Francuzi nepoznanice porede sa kineskim jezikom i tako dalje.