Iako se o siru nerijetko govori zbog većeg udjela masti i natrijuma, stručnjaci ističu da on istovremeno obezbjeđuje vrijedne nutrijente poput proteina i kalcijuma, prenosi N1info.rs.

Hrana koju unosimo snažno utiče na naše zdravlje, a to važi i za sir: pojedine vrste mogu dodatno opteretiti kardiovaskularni sistem, dok druge mogu narušiti delikatnu ravnotežu crijevne mikrobiote, koja je važna za nivo energije, pravilno varenje, smanjenje nadimanja i dobro raspoloženje.

Kada je riječ o zdravlju crijeva, ljekari jasno upozoravaju da visoko prerađeni sirevi sa malo kultura i puno soli imaju najgori uticaj.

„To uključuje komercijalne rendane mješavine, aromatizovane kriške i jeftin sir za picu“, kaže gastroenterolog dr Ekta Gupta za Parade.

Gastroenterolog dr Ritu Nahar se slaže, ističući: „Kada je riječ o zdravlju crijeva, prerađeni sirevi su među najgorim izborima“.

Povezani članci

Život

Ljekari upozoravaju: Ovo je najgori sir za srce, a svi ga jedemo

Život

Ova namirnica liječi bolje od surutke: Svega 50 grama dnevno izbacuje sve toksine iz tijela

Život

Ove namirnice najviše goje, potpuno su nezdrave

Stručnjaci objašnjavaju zašto: takvi sirevi sadrže mnogo zasićenih masti, natrijuma i emulgatora, a vrlo malo živih kultura.

„Oni mogu promijeniti crijevni mikrobiom i doprinijeti upali, nadimanju i metaboličkim problemima ako se često jedu“, kaže dr Nahar.

Dr Gupta dodaje da minimalni udio živih kultura znači da ovi sirevi „ne doprinose korisnim bakterijama“.

On takođe upozorava na druge moguće posljedice česte konzumacije: „Ako se jedu veoma često, rezultati mogu uključivati povećan rizik od disbioze, pogoršanje digestivnih simptoma i dodatne metaboličke i kardiovaskularne rizike“.

Ipak, gastroenterolozi naglašavaju da prerađeni sir nije „strašan“ ako se jede povremeno i u malim količinama. Nije čak ni potrebno eliminisati sav sir iz ishrane, osim ako ne postoji specifičan zdravstveni razlog kao što je netolerancija na laktozu ili alergija na kazein.

Dr Gupta savjetuje izbor tradicionalno fermentisanih i zrelih sireva, jer sadrže više živih kultura, dok dr Nahar navodi: „Prirodno zreli sirevi poput čedara, švajcarskog sira ili gaude, i fermentisane opcije poput kefir sira, mogu podržati raznoliku crijevnu mikrobiotu“.

Oba ljekara preporučuju uparivanje takvih sireva sa hranom bogatom vlaknima kako bi se dodatno pojačao pozitivan efekat na crijevni mikrobiom.