Odgovor ide dalje od temperature koju vidite na termometru. Takođe se radi o vlažnosti. Istraživanje pokazuje da kombinacija ova dva može postati opasna brže nego što su naučnici ranije vjerovali.
Naučnici i drugi posmatrači su se uznemirili zbog sve veće učestalosti ekstremne toplote uparene sa visokom vlažnošću, koja se mjeri kao „temperatura vlažnog termometra“.
Ljudi često ukazuju na studiju objavljenu 2010. u kojoj se procjenjuje da bi temperatura vlažnog termometra od 35 stepeni – što je jednako 95 F pri 100 posto vlažnosti, ili 115 F pri 50 odsto vlažnosti – bila gornja granica bezbjednosti, iznad koje čovek tijelo više ne može da se hladi isparavanjem znoja sa površine tijela da bi održalo stabilnu temperaturu tijela.
Tek nedavno je ova granica testirana na ljudima u laboratorijskim uslovima. Rezultati ovih testova pokazuju još veći razlog za zabrinutost.
Zbog odgovora na pitanje „koliko je vruće prevruće?“ uzorkovani su mladi, zdravi muškarci i žene u Noll laboratoriju na Univerzitetu Penn State da iskuse toplotni stres u kontrolisanom okruženju.
Ovi eksperimenti pružaju uvid u to koje kombinacije temperature i vlažnosti počinju da postaju štetne čak i za najzdravije ljude.
Svaki učesnik je progutao malu telemetrijsku pilulu, koja je pratila njihovu duboku tjelesnu ili temperaturu jezgra.
Zatim su sjedeli u ekološkoj komori, krećući se taman toliko da simuliraju minimalne aktivnosti svakodnevnog života, kao što su kuvanje i jelo.
Istraživači su polako povećavali ili temperaturu u komori ili vlažnost i pratili kada je osnovna temperatura subjekta počela da raste, piše Scientific American.
Ta kombinacija temperature i vlažnosti pri kojoj osnovna temperatura osobe počinje da raste naziva se „kritična granica životne sredine“.
Ispod tih granica, tijelo je u stanju da održava relativno stabilnu temperaturu jezgra tokom vremena. Iznad tih granica, temperatura jezgra kontinuirano raste i rizik od bolesti povezanih sa toplotom uz produženo izlaganje je povećan.
Kada se tijelo pregreje, srce mora da radi jače da pumpa protok krvi u kožu kako bi raspršio toplotu, a kada se i vi znojite, to smanjuje tjelesne tečnosti. U najgorem slučaju, produženo izlaganje može dovesti do toplotnog udara, problema opasnog po život koji zahtjeva trenutno i brzo hlađenje i medicinski tretman.Studije na mladim zdravim muškarcima i ženama pokazuju da je ova gornja granica životne sredine čak niža od teoretiziranih 35 stepeni celzijusa. To je više kao temperatura vlažnog termometra od 31 stepeni. To bi bilo 31 stepen celzijusa pri 100 posto vlažnosti ili 38 stepeni pri 60 posto vlažnosti.Trenutni toplotni talasi širom svijeta približavaju se ovim granicama, ako ne i prelaze.
U toplim, suvim okruženjima kritične granice životne sredine njeisu definisane temperaturama mokrog termometra, jer skoro sav znoj koji tijelo proizvodi isparava, čime se tijelo hladi. Međutim, količina koju ljudi mogu da se znoje je ograničena, a takođe dobijamo više toplote od viših temperatura vazduha.
Imajte na umu da se ova ograničenja zasnivaju isključivo na sprječavanju prekomernog porasta tjelesne temperature. Čak i niže temperature i vlažnost mogu izazvati stres na srcu i drugim sistemima tijela.
I dok pomračenje ovih granica ne predstavlja nužno najgori scenario, produžena izloženost može postati strašna za ranjive populacije kao što su starije osobe i osobe sa hroničnim bolestima.
Naš eksperimentalni fokus sada se okrenuo testiranju starijih muškaraca i žena, jer čak i zdravo starenje čini ljude manje tolerantnim na toplotu. Uz povećanu prevalenciju srčanih bolesti, respiratornih problema i drugih zdravstvenih problema, kao i određenih ljekova, mogu ih dovesti u još veći rizik od povrede.
Ljudi stariji od 65 godina čine oko 80 -90 odsto žrtava toplotnog talasa.
Kako ostati bezbedan?
Održavanje dobre hidratacije i traženje područja u kojima ćete se ohladiti – čak i na kratke periode – važni su na velikim vrućinama.
Dok sve više gradova u Sjedinjenim Državama proširuje centre za hlađenje kako bi pomogli ljudima da pobjegnu od vrućine, i dalje će biti mnogo ljudi koji će doživeti ove opasne uslove bez načina da se ohlade.
Sve u svemu, i dalje se povećavaju dokazi da klimatske promjene nijesu samo problem za budućnost. To je ono sa kojim se čovečanstvo trenutno suočava i sa kojim se mora suočiti direktno.
