Autori istraživanja ispitivali su kako različiti faktori utiču na ulazak u prvu romantičnu vezu. Kako je objasnio koautor Michael Kramer, rezultati pokazuju da i socio-demografski faktori, poput obrazovanja i psihološke karakteristike, poput trenutnog zadovoljstva životom, pomažu u predviđanju ko će ući u romantičnu vezu, a ko neće. Istraživanje je objavljeno u stručnom časopisu Journal of Personality and Social Psychology, a prenosi Klix.ba.
Kako bi utvrdili koji faktori povećavaju vjerovatnoću dugotrajnog samovanja, istraživači su obuhvatili više od 17.000 osoba iz Velike Britanije i Njemačke. Učesnici su bili šesnaestogodišnjaci bez prethodnog iskustva veze, koje su zatim pratili do 29. godine, redovno ih anketirajući o njihovim karakteristikama i demografskim pokazateljima.Utvrđeni su i ,,rizični” faktori za dugotrajnu samoću, među kojima su bili status mladog muškarca – niži socio-ekonomski status, veća obrazovanost, te samostalni život ili stanovanje sa roditeljima.
Nasuprot tome, rezultati istraživanja pokazali su da življenje sa prijateljima ili cimerima može povećati šanse za pronalazak partnera, odnosno partnerke.
Autori nisu precizirali zbog čega su inteligentnije osobe sklonije ostanku u samačkom statusu, ali rezultat se razlikuje od istraživanja iz 2018. koje je pokazalo da su osobe s višom inteligencijom sklonije da stupe u brak i ostanu u njemu.
U nastavku istraživanja tim je ispitao kako se razvijaju zadovoljstvo životom, usamljenost i nivoi depresije kod osoba koje ostaju same u poređenju sa ispitanicima koji su u vezi. Zaključili su da osobe koje duže ostaju same bilježe pad zadovoljstva životom i porast osjećaja usamljenosti.
,,Deficiti u zadovoljstvu životom postajali su izraženiji u kasnim dvadesetim godinama”, naveli su istraživači, dodajući da se u tom periodu povećavaju i nivoi depresije, te da se ovaj obrazac podjednako odnosi i na muškarce i na žene.
Preporučeno
S druge strane, životno zadovoljstvo se poboljšavalo nakon ulaska u prvu vezu. Generalno, što je neko duže ostajao sam, to su negativni efekti bili izraženiji, a istraživanje sugeriše da ulazak u prvu vezu postaje teži što se pojedinci više približavaju kasnim dvadesetim godinama.















