Ovaj ambiciozni projekat ima za cilj da otrgne od zaborava priče o Crnogorcima koji su, daleko od domovine, ostavili dubok trag u istoriji, kulturi i društvenom životu Sjedinjenih Američkih Država.
Kako se navodi u saopštenju, ,,Crnogorska Amerika” nije tek dokumentarni serijal — to je pokušaj da se kroz lična svjedočanstva, arhivsku građu i savremeni narativ obnovi kolektivno pamćenje i osnaži identitetska veza između Crne Gore i njene rasijane djece.,,Dijaspora je kroz decenije igrala ključnu ulogu u očuvanju crnogorskog identiteta. Tokom referenduma za nezavisnost 2006. godine, upravo je mobilizacija dijaspore bila presudna za ostvarenje tog istorijskog cilja. I danas, Crnogorci u inostranstvu doprinose svojoj zemlji — kroz humanitarnu pomoć, investicije, kulturne inicijative i političku podršku. Ovaj projekat ima dodatnu vrijednost: on ne samo da čuva uspomene, već ih prenosi mladim generacijama koje odrastaju daleko od domovine. U vremenu kada se identiteti brišu i preoblikuju, Crnogorska Amerika podsjeća na važnost korijena, pripadnosti i nasljeđa”, navodi u saopštenju koordinator projekta Ljubomir Filipović.
Ističe da je važan doprinos projektu dao i Gordan Stojović, bivši diplomata i istraživač crnogorske dijaspore, koji je donirao rezultate svog tridesetogodišnjeg istraživačkog rada o crnogorskoj emigraciji u Americi. Njegova arhiva, koja obuhvata brojne dokumente, fotografije i lična svjedočanstva, predstavlja neprocjenjiv izvor za razumijevanje života i djelovanja Crnogoraca na američkom tlu.
Preporučeno
,,Nažalost, uprkos očiglednom značaju projekta, Vlada Crne Gore do danas nije uputila ni odgovor ni podršku na upućen zahtjev. Ovaj izostanak institucionalne pažnje još jednom otkriva zabrinjavajuće zanemarivanje crnogorske dijaspore i njene uloge u oblikovanju savremene Crne Gore.Tim projekta Crnogorska Amerika izražava duboku zahvalnost crnogorskoj porodici iz Berlina, gospodinu Stojoviću, kao i gradonačelniku Cetinja i predsjedniku Opštine Bar, na podršci, povjerenju i viziji da se zajednički sačuva sjećanje na ljude koji su Crnu Goru pronosili i gradili daleko od njenih granica”, navodi se u saopštenju.